Karadžić se u sudnici nije pojavio od ponedjeljka. Tribunal podatke o zdravstvenom stanju optuženih ne saopćava, zato što ih tretira kao privatne i povjerljive.
O-Gon Kwon, predsjedavajući Sudskog vijeća, na kratkom zasjedanju kazao je da ni Haški tribunal do sada nije dobio “zvaničan izvještaj” o Karadžićevoj bolesti. Od Sekretarijata je sudija Kwon stoga zatražio podatke o zdravstvenom stanju optuženog i procjenu kada bi se on mogao pojaviti u sudnici.
Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson nagovijestio je da bi se to moglo dogoditi već u četvrtak, 8. decembra, kada je zakazano iduće ročište, javio je BIRN Justice Report.
Alan Tieger, tužilac Haškog tužilaštva, podsjetio je Sud da proces može biti nastavljen i u odsustvu Karadžića, koji se brani sam, tako što bi svjedoke Tužilaštva unakrsno ispitivao Richard Harvey, “branilac u pripravnosti” (stand-by counsel) koga je optuženom dodijelio Sud na početku suđenja.
Vijeće, međutim, nije donijelo nikakvu odluku, već je novo zasjedanje zakazalo za četvrtak, 8. decembar.
Kada suđenje Karadžiću bude nastavljeno, najavljeno je, iskaz će dati Andras Riedlmayer, ekspert Tužilaštva za uništenu vjersku i kulturnu bošnjačku baštinu.
Sudija Kwon nagovijestio je i da Sudsko vijeće neće moći da se sastane iduće sedmice. On je iznio prijedlog da stoga jedan sudija, u posebnoj proceduri, uzme izjave od naredna dva vještaka Optužbe.
Karadžićev pravni savjetnik Robinson se tome usprotivio, a tužilac Tieger je naznačio da vještaci, koji su doputovali iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ne mogu ostati u Haagu i iduće nedjelje.
Od početka suđenja Karadžiću, krajem oktobra 2009. godine, tužioci su okončali izvođenje dokaza o optužbama za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje vojnika Ujedinjenih nacija za taoce u periodu od 1992. do 1995. godine.
Haško tužilaštvo zatražilo je od Vijeća Tribunala u Haagu da odbije zahtjev Radovana Karadžića za odstranjivanje iz optužnice deset incidenata koji se vežu za kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja u Sarajevu.
Karadžić je u podnesku 22. novembra ove godine zatražio od Vijeća Haškog tribunala da se iz njegove optužnice odstrane četiri incidenta granatiranja i šest incidenata u kojima je optužen za snajpersko djelovanje na civile u glavnom gradu BiH između 1992. i 1995. godine, a koji su već izuzeti iz optužnice protiv Ratka Mladića, prenosi u srijedu BIRN Justice Report.
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske je istakao da, s obzirom da Haško tužilaštvo smatra kako može dokazati Mladićevu odgovornost za zločine u Sarajevu bez ovih incidenata, to bi trebalo da vrijedi i u postupku protiv njega, čemu se Tužilaštvo pri Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) usprotivilo.
- Različite stvari se moraju cijeniti u predmetima protiv Karadžića i Mladića. Predlažući kako da se vodi Mladićev slučaj, Tužilaštvo je cijenilo neke faktore poput prirode zločine, navodnog Mladićevog učešća u njima, interesa žrtava, moguće dužine suđenja, mandata Tribunala, kao i mogućnost slabog zdravstvenog stanja Mladića, a ove okolnosti su znatno različite u odnosu na Karadžića, navodi se u podnesku Haškog tužilaštva.
(FENA/em)