Organizovani kriminal na Balkanu, koji je sve prisutniji u regionu, ne priznaje ni državne ni etničke granice pošto one koji se bave švercom narkotika, prostitucijom i krjumčarenjem ljudi interesuje samo - zarada.

"Mada manje zloglasan od ruskog ili kineskog organizovanog kriminala, balkanski region trenutno može da se opiše kao jedan od najvažnijih epicentara organizovanog kriminala - transnacionalni i globalni fenomen", kaže Vera Stojarova, stručnjak za praćenje kriminala na univerrzitetu Masarik u Brnu, prenosi portal "SETimes".

"Grupe organizovanog kriminala imaju zajednički interes da prave profit, pa im prevazilaženje etničkih razlika ne predstavlja problem. Ne postoji uloga koju etnička pripadnost igra u toj saradnji. Srbi mogu da sarađuju sa Albancima ili Hrvatima i tako dalje", objašnjava Stojarova.

Preko Balkana vode mnogi ilegalni putevi za krijumčarenje oružja, narkotika i ljudi koje stižu iz Latinske Amerike, Azije i Afrike u nastojanju da se dokopaju boljeg života u zapadnoj Evropi. Zahvaljujući sve razvijenoj saradnji između policija, ne samo u regionu nego i šire, u posljednje vrijeme presječeni su mnogi ilegalni kanali organizovanih kriminalnih grupa.

Zamjenik albanskog ministra unutrašnjih poslova Avenir Peka slaže se da organizovani kriminal ne priznaje etničku pripadnost. Kao sofisticirani vid kriminalne aktivnosti, on se razvio i prilagodio novim potrebama kriminalaca kako bi se zaobišao zakon.

"Ratovi u bivšoj Jugoslaviji ne samo da nisu prekinuli saradnju i koordinaciju kriminalne aktivnosti u regionu, nego su oružani sukobi između zemalja služili kao pokretač te aktivnosti", izjavio je Peka.

Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Makedonije, Ivo Koteski, naveo je druge primjere transnacionalnog organizovanog kriminala i međunarodnih napora za privođenje kriminalaca pravdi.

"Posljednjih godina pokušavamo mnogo uspješnije da spriječimo transnacionalni kriminal preko mnogo bolje saradnje sa Kosovom, Albanijom, Bugarskom, Srbijom i Turskom. Organizovani kriminal priznaje samo profit - ne granice ili etničku pripadnost", istakao je on.

Direktor odjeljenja za izradu, implementaciju i nadgledanje programa u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Prištini Hajzer Salihu kaže da kriminalci protiv kojih se na Kosovu vode istrage dolaze iz različitih etničkih zajednica, pa čak i iz različitih zemalja. Većina tih slučajeva uključuje krijumčarenje oružja i narkotika i krijumčarenje ljudi, rekao je Salihu za "SETimes", a počinioci su Albanci, Srbi, Bosanci, Crnogorci, Turci, Mađari, Austrijanci i Ukrajinci.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije kažu da u borbi protiv organizovanog kriminala država ne pravi razliku između etničkih grupa.

"Državi nije važno da li grupu čini određena manjinska nacionalnost ili samo srpska. Borba protiv organizovanog kriminala je ista - i za nacionalne i za multinacionalne grupe - razlike nema", ističu u MUP, prenosi portal.

(Dnevniavaz.ba, DEPO PORTAL/eb)