O temeljnim pravcima djelovanja Fondacije za kinematografiju FBiH, koja djeluje pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta FBiH, pravilima odabira filmova za sufinansiranje, te uopće načinima ulaganja u ovu jednu od najproduktivnijih grana umjetnosti u BiH, u intervjuu za Fenu govorio je predsjednik Upravnog odbora Fondacije Amer Kapetanović.

Možete li ukratko predstaviti srž rada Fondacije za kinematografiju FBiH, njene primarne ciljeve?

Fondacija za kinematografiju osnovana je odlukom Vlade Federacije prije skoro deset godina kako bi finansijski potpomagala filmsku umjetnost u BiH u svim relevantnim filmskim kategorijama i žanrovima, uključujući i obrazovanje perspektivnih mladih autora koji tek kreću u vrlo zahtjevnu avanturu pravljenja filmova. Fondacija dakle ne daje novac u punom iznosu budžeta filmskih projekata, nego ih sufinansira do mjere do koje oni mogu biti brendirani kao bh. filmovi, bilo većinski ili manjinski, te kako bi lakše tražili sredstava na regionalnom i evropskom korpodukcijskom tržištu.

S obzirom da ste na poziciju predsjednika UO Fondacije došli u julu ove godine, kakvo ste stanje zatekli i kakve ste ciljeve zacrtali za buduće djelovanje, ukoliko postoji plan rada Fondacije imajući u vidu da to nije klasični vid institucije?

Fondacija je imala uspješan desetogodišnji kontinuitet koji mi ne želimo prekinuti, nego ga želimo nadograditi. Suočeni smo s novim izazovima tržišta, ušli smo u svojevrsnu filmsku produkcijsku krizu koja je nastala zbog nedostatka novca u kulturi i za kulturu. Naslijedili smo pet kvalitetnih filmskih projekata koje ćemo maksimalno podržati kako bi bili završeni. Jedan od njih je film “Mamac”, režiserke Aide Begić. Novi Upravni odbor Fondacije za kinematografiju usvojio je na prvoj sjednici dokument Strateški pravci rada Fondacije do 2014. godine, a koji smo na nedavnom sastanku predstavili i članovima Udruženja filmskih radnika BiH.

Shvatili smo da način finansiranja moramo riješiti sistemski i smanjiti ovisnost isključivo i samo o budžetskim dotacijama. Za takvo što neophodno je da donesemo Zakon o audiovizuelnom stvaralaštvu u FBiH koji će u logički lanac sufinansiranja filmske industrije uvezati sve one instance i institucije koje dosad u njega nisu bile uvezane.

Drugim riječima, da sve ono što je dosad bilo u ravni ad hoc reakcije i ekscesa svedemo u sistemsko djelovanje. Želimo promijeniti paradigmu, jer filmskoj industriji se ne daje milostinja, nego se, naprotiv, u nju ulaže i što je još važnije taj ulog se višestruko vraća. Zajedno s Udruženjem filmskih radnika napravili smo novi pravilnik o načinima i modalitetima sufinansiranja filmskih projekata, kao i novi pravilnik o radu žirija. Duh i slovo oba pravilnika je preferiranje kvaliteta, a ne kvantiteta. Nije nam bitno koliko smo filmskih projekata započeli, nego koliko smo ih uspješno završili!

Možete li dati osrvt na dodjelu sredstava za sufinansiranje filmova - na koji način i koliko puta godišnje se raspisuje konkurs, kako se bira žiri koji će izabrati filmske projekte za sufinansiranje i da li postoji preciziran broj koliko se u okviru jednog konkursa filmova sufinansira?

Konkurs se raspisuje u pravilu jednom do dva puta godišnje, a može i više puta ako postoje sredstva. Konkurs se raspisuje za više filmskih žanrova: dugometražni igrani, kratki igrani, dokumentarni, animirani i studentski film, te regionalnu filmsku koprodukciju. Po novom pravilniku, listu potencijalnih članova žirija dostavlja Udruženje filmskih radnika, jer želimo biti sigurni da će biti ispoštovan kriterij stručnosti člana žirija, a ko je stručan valjda je najpozvaniji da kaže struka.

Upravni odbor Fondacije od ponuđene liste odabire tri člana žirija i dostavlja na odobrenje ministru kulture. Svaki član žirija potpisuje izjavu da nije u sukobu interesa, odnosno da nije posredno ili neposredno zainteresiran za prijavljene projekte u smislu bilo kakvog favoriziranja jednog ili više prijavljenih projekata. Žiri ima veoma jasnu metodologiju rada, a metodologija ocjenjivanja je takva da se u obzir uzima holistički pristup projektu, odnosno vrjednovanje svih relevantnih komponenti, od kvaliteta scenarija do izvodivosti projekta. Najviše bodova nose i najvažniji aspekti, a to je kvalitet projekta.

Koliki je ovogodišnji budžet Fondacije i kada će biti izabrani filmovi za sufinansiranje za ovu godinu?

Na ovogodišnjem konkursu na raspolaganju za dugi kratki, dokumentarni, animirani i regionalnu filmsku produkciju imamo 576.400 KM. Konkurs je, kao što znate, objavljen i otvoren je do 9. decembra ove godine, nakon čega ulazimo u proceduru žiriranja i odabira projekata po kategorijama.

Prokomentirajte aktuelno dešavanje u vezi s istupanjem rediteljice Jasmile Žbanić iz Udruženja filmskih radnika BiH - jedno od njenih objašnjenja bilo je da Fondacija nije raspisala ovogodišnji konkurs, da li znate šta se krije u pozadini ovakvog stava?

Ne mogu o Jasmili govoriti a da ne spomenem koliki je doprinos dala filmskoj umjetnosti u BiH, Fondaciji za kinematografiju, ali i vrlo konkretan doprinos u izradi novih pravilnika. Žao mi je što je istupila iz Udruženja i ja je ovom prilikom pozivam da povuče odluku, jer su nam Udruženje i Jasmila u njemu itekako potrebni u našim budućim nastojanjima da napravimo sistem. Ovaj njen potez vidim kao pokušaj da se skrene pažnja na činjenicu da imamo kontinuirano smanjenje sredstava za pomoć filmskoj produkciji i da je neophodno nešto učiniti da se to promijeni. Zato bi bilo dobro da se vrati u Udruženje i da, jedinstveniji nego ikada prije, radimo na sistemu.

Proteklih su se godina mogle čuti optužbe domaćih filmskih autora na račun Fondacije, odnosno na njene odluke da sredstva dodjeljuje i stranim autorima (uglavnom iz regije). Da li je ta tvrdnja tačna i ako jeste zbog čega federalna Fondacija pomaže razvoj kinematografije van BiH?

Takva konstatacija naprosto ne stoji, jer je Statutom i pravilnikom veoma jasno propisano da se finansijski potpomažu domaći autori. Regionalna manjinska koprodukcija je nešto sasvim drugo i to nam je u neku ruku obaveza koji prositiče i iz članstva u Euroimagesu, ali i zbog činjenice da se i naši autori prijavljuju na fondove u drugim zemljama. Ne dodjeljujemo sredstva stranim autorima, nego podstičemo suradnju naših autora s regionalnim produkcijama i obratno. Kada uskoro postanemo članica programa MEDIA Evropske unije, ovaj će segment biti još naglašeniji. Ono što je jedan od ciljeva Fondacije je da se kroz bilateralne sporazume sa srodim fondacijama - audiovizuelnim centrima u regiji i šire dogovori reciprocitet u podršci filmovima. Ne smijemo biti autistični, ali ne smijemo ni zanemariti interese domaćih autora.

(FENA/em)