Piše: Tim Džuda
Kako bi Sarajevo trebalo obilježiti 28. juni 2014. godine? U krugovima koji se interesuju za Balkan, ovo pitanje se već godinama razmatra. Teško je naći pravi odgovor. Atentat je centralni događaj u svjetskoj istoriji. Ali radi se o terorističkom aktu. Ono što stvari dodatno komplikuje jeste to što je Princip bio Srbin i, iako je želio Jugoslaviju, prve žrtve njegovog postupka bili su Srbi. Hrvati i bosanski muslimani (sada Bošnjaci) odmah su protutnjali kroz Sarajevo kako bi se osvetili.
“Šta bi mi tačno trebali slaviti?”, nedavno me upitao jedan Sarajlija. Jedna od ideja je da se, ako bi se Bosna i druge zpadnobalkanske države pridružile Evropskoj Uniji tog dana, održe manifestacije kojima bi se obilježio “povratak u Evropu”. Ali već godinama je jasno da se ova koincidencija nikada neće desiti.
Zatim su neki pametni Bosanci došli na ideju koju je kasnije usvojio gradonačelnik Sarajeva. Svake godine, nekoliko evropskih gradova se proglasi evropskim prijestonicama kulture. Tokom cijele godine se održavaju manifestacije i kao rezultat toga veliki broj ljudi posjeti ove gradove. Ove godine Turku u Finskoj i Tallinn, glavni grad Estonije, dijele nagradu. Zašto se ne bismo prijavili za ovo, pomislili su Bosanci.
To bi bilo sjajno. Manifestacije tokom godine bi se mogle održavati i u srpskom dijelu grada i ne bi se fokusirale na sam datum atentata. Ali već je bilo prekasno kada su Bosanci došli na tu ideju. Umea u Švedskoj i Riga u Latviji već su bili izabrani za 2014. Pored toga, zahvaljujući nedavnim izmjenama pravila, evropske prijestonice kulture moraju biti u zemljama članicama EU, a Bosna nije u EU.
Ali Bosanci i njihovi prijatelji rijetko prihvataju ne kao odgovor. Oni su pribjegli partizanskim metodama, ne baš borbama u šumama, ali u šumama evropskih institucija. Jedna borba je započeta u Evropskom parlamentu. Nakon velikih pritisaka, Parlament je donio odluku u maju da u slučaju Sarajeva naprave izuzetak, uz argument da Sarajevo zauzima “posebno mjesto u istoriji Evrope”.
Evropska komisija, zadužena za to pitanje, odbacila je ovu ideju. Ova pravila, rekli su, jednostavno ne dozvoljavaju izuzetke. Postojeća sredstva se ne mogu upotrijebiti za Sarajevo. Nepokolebani, bosanski partizani pokrenuli su novu akciju. Početkom septembra, Doris Pak, članica Evropskog parlamenta iz Njemačke, pisala je Hozeu Manuelu Barosu, predsjedniku Komisije, predlažući da Sarajevo bude “počasna” prijestonica kulture. Odgovor je bio ljubazno “ne”.
Ali za partizane odustajanje nije opcija. Oni su počeli lobirati kod prijatelja, naročito kod Slovenaca i Poljaka, koji trenutno predsjedavaju EU. Ali ovi su odustali od daljih pritisaka kada je Komisija nastavila da insistira da se tu ništa ne može učiniti. Kao rezultat toga, ovo pitanje neće biti na dnevnom redu kada ministri kulture EU budu zasjedali 29. novembra. Ali Poljska, kao predsjedavajuća članica, bi i dalje mogli pokrenuti ovo pitanje pod tačkom “razno”.
Tako da se sprema još partizanskih akcija. Apel je upućen i Radeku Sikorskom, poljskom ministru inostranih poslova, i on je odgovorio da će vidjeti šta može učiniti. Još jedan apel je upućen na sastanku visokih zvaničnika i drugih učesnika koji su se okupili u Britaniji da razgovaraju o Bosni 22. novembra. Predstavnici Komisije su bili zapanjeni što moraju da se odupru još jednom desantu. Nakon četiri mjeseca, Bosanci i dalje “ne žele da čuju”, navodi jedan izvor. Ovo se ne može riješiti političkim putem.
Da bi ih se konačno riješili, predstavnici Komisije su ponudili rješenje. Bosna ima pravo na takozvane IPA fondove. Ako Sarajlije sačine detaljan plan šta žele da rade u 2014. godini, mogu iskoristiti taj novac. Problem je, kaže izvor, što ništa što su do sada proizveli nije zadovoljilo kriterije. Trebaju im pravi prijedlozi projekata, a ne samo dobre ideje.” Takođe bi im bilo bolje da požure: vrijeme ističe za prijave za IPA fondove za 2014. godinu.
Čini se, međutim, da će bosanski partizani morati priznati poraz. Mada bi mogli dobiti jednu drugu bitku. Kultura nije dovoljna, treba nam nešto političko, kazao je jedan ambiciozni bosanski zvaničnik. On želi da Sarajevo bude mjesto međunarodnog samita na najvišem nivou, na stogodišnjicu atentata. Ovo se čini kao dobra ideja—ako Bosanci to mogu organizovati na vrijeme i ako mogu uvjeriti učesnike da u blizini neće biti imitatora Gavrila Principa.
Tekst za BUKU prevela i prilagodila Milica Plavšić
DEPO PORTAL/a.k.