U  XI. izbornoj jedinici za dijasporu zastupnike u Saboru Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a državljani Republike Hrvatske koji prebivalište imaju na području Bosne i Hercegovine moći će 3. i 4. 12. 2011. godine glasati na 30 glasačkih mjesta u Bosni i Hercegovini. Iako HSLS nema svoju podružnicu u BiH, na kandidatskoj listi HSLS-a za dijasporu nalazi se prof.dr.sc. Marinko Pejić iz Sarajeva.

- Moram naglasiti da je ovo jedina kandidatska lista za predstojeće izbore na kojoj prva tri mjesta zauzimaju doktori znanosti. Naime, dvije najvažnije teme koje HSLS stavlja u prvi plan su ekonomija i obrazovanje. Na postojećem ekonomskom modelu ne može se zasnivati oporavak gospodarstva, a investicije u obrazovanje i znanje dugoročna su mjera ozdravljenja gospodarstva- ističe Pejić.

On smatra da je dosadašnja politika HDZ-a u Hrvatskoj i BiH bila neprimjerena za bosanskohercegovačke Hrvate i državu BiH, posebice za Hrvate u Sarajevu, Bosanskoj Posavini i središnjoj Bosni.

- Bosanskohercegovački Hrvati svoju budućnost moraju graditi zajedno s drugim konstitutivnim narodima i svim građanima BiH. Iako nisam član HSLS-a, prihvatio sam poziv gospodina Dražena Budiše da se kandidiram na ovu listu i to mi je izuzetna čast. Ovo je prigoda i da se prisjetim prijateljstva i dobre suradnje s pokojnim Vladom Gotovcem, koji je bio aktivist HSLS-a. U ratnom razdoblju pomagao je bosanskohercegovačkim Hrvatima u Zagrebu, a HKD”Napredak” je bio, bez novčane naknade, smješten u prostorijama Matice hrvatske, koju je tada predvodio Vlado Gotovac- kazao je Pejić koji ističe da u narednom razdoblju treba jačati suradnju između prijateljskih država Hrvatske i BiH.

- Neophodno je u narednom razdoblju riješti status hrvatskih branitelja, pa tako i branitelja bošnjačke nacionalnosti, koji su 1991. godine, kao pripadnici vojnih snaga Republike Hrvatske, dragovoljno branili Vukovar, Dubrovnik i druge gradove u Republici Hrvatskoj. Značajan broj Bošnjaka je branio Hrvatsku, nitko ih nije tjerao na to, ali većina njih, i nakon dvadeset godina od svršetka rata, nema riješen status. To je doista nepravedno. Također ne smijemo zaboraviti činjenicu da je 1992. godine veliki broj Bošnjaka pristupio postrojbama HVO-a u BiH, ali su, nažalost, tragični sukobi između Armije RBiH i HVO-a negativno utjecali na daljni razvoj događaja-kazao je  Pejić.

Inače, prof.dr.sc. Marinko Pejić predaje matematiku i metodiku matematike na Univerzitetu u Sarajevu i Sveučilištu u Zagrebu. Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća uključio se u proces demokratizacije u BiH te je obnašao dužnost dopredsjednika Općine Ilidža. Uoči početka rata u BiH sudjelovao je u organiziranju pokreta otpora u Sarajevu, a 1992. godine izabran je za predsjednika HVO Sarajevo. Te godine bio je nominiran za ministra obrane RBiH. Bio je član Osnivačkog odbora Sabora Hrvata u BiH, održanog u 1994. godine u Sarajevu. Od 2001. do 2005. godine obnašao je dužnost pomoćnika ministra obrazovanja Kantona Sarajevo za visoko obrazovanje. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova te sveučilišnih, srednjoškolskih i osnovnoškolskih udžbenika. Živi u Sarajevu.

(DEPO PORTAL/eb)