Malo upamćena epizoda, nazvana Rat svinja, bio je jedan u nizu takvih sukoba u godinama koje su dovele do atentata na Franca Ferdinanda u Sarajevu i kataklizme koja je uslijedila, navodi londonski list.
Economist piše da stoga valja skrenuti pažnju na Rat jajima koji je na pomolu između BiH i Evropske unije, ili preciznije – Hrvatske. Kada Hrvatska prvog jula 2013. postane članica EU, njene granice sa Slovenijom i Mađarskom postaće beznačajne. Međutim, onda će njene druge granice (sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH) postati spoljašnje granice EU.
Drugi problem javiće se u Neumu, na Jadranu. Ovaj mali grad je jedini izlaz BiH na more. Nalazi se na kraju jednog malenog dijela zemlje koji dijeli Hrvatsku. Za sad, kako su i BiH i Hrvatska članice Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA), ovo nije preveliki problem, pošto automobili i kamioni nesmetano prelaze. Stvari će postati komplikovanije 2013. Kako će dva dijela granice na Jadranu biti spoljne granice EU, kamioni će gubiti vrijeme i novac da bi dobili carinske pečate na jednoj strani i onda nekoliko kilometara kasnije opet, kada budu ponovo ulazili u EU, ili će im biti potrebno isto toliko vremena da feribotom zaobiđu Neum.
Dvije od tih granica nisu previše bitne: granica Srbije sa Hrvatskom je relativno kratka, a crnogorska je mala.
Kada te zemlje budu izvozile mliječne proizvode, jaja i meso (uključujući srpski specijalitet - svinjetinu), sve one će imati pečat Evropske agencije za standarde hrane, koja će ocijeniti da li njihovi proizvodi ispunjavaju uslove za izvoz u uniju.
Bih je druga priča. Niko se ne može složiti šta je čiji zadatak. Republika Srpska stalno zahtjeva da praktično sve bude odrađeno na nivou "entiteta“, dok Bošnjaci žele da se to riješi na državnom nivou.
Prihodi od poljoprivrede u BiH čine otprilike 10 odsto BDP-a, u odnosu na samo dva odsto– koliko je prosjek u EU. Međutim, ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku moraće da prestane kada se ona pridruži EU.
Još gore, od jula 2013. samo dva prelaza na 1.010 km granice biće opremljeni za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda. To će biti teško za mnoge male proizvođače - dodatni troškovi transporta bi mogli uništiti njihove poslove.
Hrvati su svjesni tog problema. Dug put do graničnih prelaza pogodiće i njihov izvoz u Bosnu. Oni se nadaju da će od novca EU nakon 2013. otvoriti nove prelaze.
B92