Ta zemlja iza sebe ostavlja treću godinu u recesiji. Ekonomski rast koji je zemlja doživela ulaskom u evrozonu sada je stvar prošlosti.

Svakodnevnicu glavnog grada Grčke sada boje učestali protesti, štrajkovi, porast troškova života i sve veća neizvesnost oko toga koliko još godina recesije stoji pred njima.

Prije nego što je otvorio svoju konsultantsku firmu, Vagelis Agapitos je skoro dvadeset godina radio kao bankar. Smatra da je Grčka godinama živjela iznad svojih mogućnosti, ali da prosječan Grk nije kriv za tuđe greške iz prošlosti.

Matej Zakonjsek, finansijski konsultant, objašnjava da se "istorijski, kada su se uvodile nove valute, oduvek prelazilo iz slabije na jaču. Ne obrnuto, kao u ovom slučaju sa evrom. To bi imalo negativne efekte ne samo na Grčku već i na Evropu“.

Prosječni Atinjanin koji još ima posao u javnom sektoru, u novu godinu ulazi sa gotovo 30 posto manjim dohotkom. I strahom da bi u 2012. mogao biti još manji. Za one bez posla, umanjen ili ne, bilo kakav dohodak bi bio dobrodošao. Kao i bilo koja dobra vjest o boljoj godini od ove koju ostavljaju iza sebe.

Istovremeno, u poslijednje vrijeme se pominje i mogućnost da Grčka napusti evrozonu i vrati se svojoj staroj valuti - drahmi. Grci su se od svoje nacionalne valute oprostili prije skoro 12 godina. Tada je drahma ispraćena u penziju sa sjetom i nerijetko negodovanjem. Danas se negoduje iz drugih razloga - njenog potencijalnog povratka.

Povratak drahme među Grke, čak iako bude moguć u teoriji, u praksi bi bio prava noćna mora. Prvo, mehanizam za izbacivanje zemlje iz evrozone ne postoji. Vrijednost drahme kada je prije deset godina uveden evro bila je dva puta veća nego što bi bila sada.

Ekonomski analitičar John Psaropoulos navodi da će to, više od svega uticati na kvalitet života običnih Grka. On kaže da bi "ukoliko se Grčka vrati drahmi, rezultati toga bili katastrofalni. Imaćete stopu inflacije od bar 50 posto. To znači da će vrijednost trenutnog grčkog duga, čak i ako prođe rezanje, biti udvostručena“.

(B92, Blin/sb)