Stav Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH) je da iz Ustava BiH treba eliminirati sve odredbe koje sprječavaju ravnopravnost građana BiH, ne samo iz reda manjina nego i konstitutivnih naroda, te da bi ta rješenja trebalo temeljiti na rješenjima iz tzv. "aprilskog paketa" iz 2006. godine.
Član Komisije Saša Magazinović (SDPBiH) naglašava da, kada se radi o Predsjedništvu BiH, podržava rješenje koje podrazumijeva posredan izbor predsjednika i potpredsjednika BiH iz sastava Predstavničkog doma PSBiH, koji nakon procesa nominiranja potvrđuje kandidatsku listu, uključujući najmanje po jednog člana iz reda konstitutivnih naroda, odnosno iz reda ostalih.
Ova opcija ujedno podrazumijeva reduciranje ingerencija Predsjedništva BiH i njihovo prenošenje na Vijeće ministara BiH.
Magazinović, nadalje, navodi da je stav SDP-a da treba povećati broj članova Doma naroda PSBiH i za one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima te da je neopohodno u tom domu uspostaviti i klub ostalih radi zaštite njihovih kolektivnih prava, uz uvođenje prava veta, ukoliko se utvrdi da postoji povreda tih prava.
SDP je otvoren za razgovore koji su u funkciji preispitivanja i eliminiranja svih diskriminatornih odredbi iz ustava i legislative koja se odnosi na niže nivoe vlasti u BiH.
Prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA), također, polazi od rješenja sadržanih u aprilskom paketu, odnosno prijedloga s početka tzv. Butmirskog procesa od 19. oktobra 2009.
Šefik Džaferović (SDA), koji je ujedno i predsjevajući Komisije, navodi da opcija u kojoj se članovi Predsjeništva BiH biraju na posredan način, zapravo znači i izmjenu koncepta vlasti u kojoj bi ovaj organ - šef izvršne vlasti (polupredsjednički sistem) prerastao u protokolarni organ, te zahtijeva redistribuciju ingerencija u korist Vijeća ministara BiH, a što ujedno znači i preuzimanje statusa šefa izvršne vlasti u BiH.
Što se tiče Doma naroda PSBiH, jedna od alternativa koju nudi SDA je da taj dom štiti isključivo vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda, a da nacionalne manjine (ostali) budu zastupljeni s obaveznim osiguranim mjestima u Predstavničkom domu PSBiH, bez obzira na izborni rezultat.
U slučaju da prevagne stav orijentiran na očuvanje Doma naroda u aktuelnom kapacitetu (u pogledu nadležnosti), SDA smatra da onda treba izabrati i klub ostalih u tom domu, uz omjer dva iz FBiH i jedan iz RS-a (tzv. dejtonski omjer).
Za Srpsku demokratsku stranku (SDS) prihvatljivo je rješenje koje će biti u okvirima Dejtonskog sporazuma, odnosno očuvanja njime inauguriranih etničkih proporcija.
Borislav Bojić, član Komisije iz SDS-a, navodi da treba voditi računa o realnosti te cijeni da treba omogućiti nacionalnim manjinama da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, odnosno da svi mogu biti kandidirani, uključujući i predstavnike ostalih.
SDS se ne protivi povećanju broja članova Doma naroda, s tim da se iz entiteta biraju po jedan predstavnik iz reda ostalih.
Stranka za BiH (SBiH) smatra da treba zadržati neposredan način izbora za Predsjednišvo BiH te da u njegovom sastavu trebaju participirati četiri, umjesto dosadašnja tri člana, odnosno da jedan član treba da bude iz reda ostalih, a da je izborna jedinica cijela BiH.
Beriz Belkić, član Komisije iz SBiH, naglašava da bi brojnost Doma naroda PSBiH trebalo povećati za tri člana iz reda ostalih (dva iz FBiH i jedan iz RS-a), uz imperativ da se u ovaj dom bira najmanje jedan Srbin iz FBiH te po jedan Hrvat i Bošnjak iz RS-a.
Inače, stav SBiH-a je da treba pristupiti korjenitim ustavnim promjenama, otkloniti blokade i omogućiti Bosni i Hercegovini da krene brže u neophodne reforme, uključujući i regionalizaciju kao model njenog ustrojstva.
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), također, zastupa stanovište da su BiH potrebne korjenite ustavne promjene i nova i racionalnija teritorijalna organizacija s više od dviju federalnih jedinica.
Član Komisije iz HDZ 1990 Božo Ljubić navodi da bi u sastav Doma naroda PSBiH trebalo ući 48, umjesto sadašnjih 15 delegata, odnosno po 15 delegata iz reda konstitutivnih naroda i tri iz reda ostalih te da taj model jamči izvršavanje svih nadležnosti tog doma, kao i omjer dvije trećine delegata iz FBiH prema jednoj trećini iz RS-a.
Nadalje, navodi da bi ovo rješenje trebala pratiti i izmjena na entitetskom nivou uz uvođenje tzv. ad-hoc klubova iz reda konstitutivnih naroda i reda ostalih (iz kantonalnih skupština) koji bi nakon održanih izbora izabrali predstavnike u Dom naroda FBiH, a slična procedura vrijedi i za Vijeće naroda RS-a, a iz kojih bi onda bio izvršen izbor u Dom naroda PSBiH.
Za HDZ 1990, također, je prihvatljiv posredan način izbora članova Predsjedništva BiH i to na način da svaki zastupnik, klub, ili grupa zastupnika mogu predložiti jednog kandidata, na temelju čega Dom naroda utvrđuje listu koja ide na potvrđivanje u Zastupnički dom PSBiH.
I Hrvatska stranka prava BiH (HSPBiH) smatra da je neophodno prići široj ustavnoj reformi u BiH, te prihvata posredan izbor članova Predsjedništva BiH, uz ocjenu da je nužno određene nadležnosti premjestiti u Vijeće ministara ili vladu BiH.
Po riječima Zvonka Jurišića, člana Komisije iz HSP-a, članovi Predsjedništva crpe izborni legitimitet iz Zastupničkog doma PSBiH.
Za HSP je prihvatljiv model prema kojem bi došlo do povećanja broja delegata u Domu naroda PSBiH uz omogućavanje da u njegovom sazivu participiraju i predstavnici iz reda ostalih.
Jurišić je naveo da u HSP-u razmatraju i izbor članova Predsjedništva BiH kombinacijom direktnog i indirektnog izbora, po uzoru na predsjednički sistem Sjedinjenih Američkih Država uz posredstvo tzv. elektora, pri čemu bi cijela BiH bila izborna jedinica.
Kako je planirano, Komisija će, nakon iznošenja prijedloga svih političkih stranaka o načinu implementacije presude u predmetu "Sejdić-Finci", saslušati i prijedlog Vijeća nacionalnih manjina i nevladinog sektora, početkom narednog mjeseca, a potom će u trećoj dekadi novembra biti obavljena rasprava i finaliziran rad Komisije.
Zadatak Privremene komisije jeste da pripremi prijedloge amandmane na Ustav BiH kao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te da ih posredstvom ovlaštenog predlagača dostavi u parlamentarnu proceduru.
Rok za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH je 30. novembar, a za pripremu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH 31. decembar.
U sastav Privremene zajedničke komisije izabran je po jedan predstavnik iz svake stranke zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Iz Predstavničkog doma izabrani su poslanici: Saša Magazinović - SDPBiH, Šefik Džaferović - SDA, Borislav Bojić - SDS, Ismeta Dervoz - SBBBiH, Beriz Belkić - Stranka za BiH, Božo Ljubić - HDZ 1990, Zvonko Jurišić - HSPBiH, Mladen Ivanković Lijanović - Narodna stranka radom za boljitak, Vesna Krstović-Spremo - PDP, Petar Kunić - DNS i Nermin Purić - DNZBiH, a iz Doma naroda delegati Borjana Krišto - HDZBiH i Krstan Simić - SNSD.
(FENA/em)