Veliki performer i zabavljač, rođen na prekjučerašnji dan prije tačno 200 godina, 22. oktobra 1811, bio je sredinom 19. vijeka najpoznatiji evropski izvođač, obožavan kao prava rock zvijezda svojg doba.
Tako američki javni radio "NPR" u članku posvećenom velikom muzičaru piše da je "Liszt bio izuzetno popularan kod žena, koje su se doslovno bacale na njega, kidale mu odjeću, tukle se oko puknutih klavirskih žica i uvojaka njegove kose". Njegov je suvremenik, njemački književnik Heinrich Heine, čak bio skovao i novu riječ za tu pojavu - lisztomanija.
Povodom 200. obljetnice rođenja tog svestranog umjetnika, velikog pijanističkog virtuoza i kompozitora klavirske romantike, 2011. je proglašena "Lisztovom godinom", koja je u Mađarskoj i drugdje obilježena brojnim koncertima. Vrhunac "Lisztove godine" bilo je prekjučerašnje obilježavanje "Svjetskog dana Liszta" brojnim koncertima širom svijeta.
Franz Liszt (1811.-1886.), kompozitor, pijanist, dirigent i muzički pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je istorija muzike poznavala.
Rođen u privilegiranoj obitelji, koncertirao je od svoje devete godine. Izvrsni virtuoz velike karizme, fascinantne muzikalnosti i umjetničkog temperamenta, Liszt je bio i veliki inovator i istraživač na polju komponira, koga su njegovi suvremenici hvalili kao tehnički najnaprednijeg pijanista svog doba, a možda i najvećega svih vremena.
Prije nego se on pojavio na evropskoj muzičkoj sceni bilo je nezamislivo da bi neki pijanist mogao privući ičiju pažnju, a kamoli opčiniti publiku. Umjetnik izrazito dinamične ličnosti, koji je ljude zavodio na poseban, dramatičan način, u osvajanje Evrope uputio se 1839. U sklopu svoje misije donio je radikalnu odluku da nikada neće sa sobom na pozornicu nositi note, što se tada smatralo nedostatkom dobrog ukusa.
Klavir je namjerno postavljao profilom prema publici kako bi mu mogla vidjeti lice, i sve je vrijeme izvedbe snažno zamahivao glavom tako da mu je duga kosa letjela na sve strane. Prvi je izvođač koji je pijanista stavljao u središte pažnje. U stvari, sve što danas prepoznajemo kao moderni klavirski recital – pa čak i sama riječ 'recital', njegova je invencija, piše "NPR".
Komponirao je ukupno oko 1400 djela, od kojih su danas najpopularnije "Mađarske rapsodije", niz od 19 klavirskih kompozicija temeljenih na mađarskim narodnim pjesmama, koje je komponirao u dva navrata, između 1846. i 1853, te kasnije između 1882. i 1885. Tu su i "Mefistov valcer" (1882.-1883.), "Ljubavni san" (1850.), te veličanstveni oratorij "Christus" (1862.-1866.).
Kulturni utjecaj lisztomanije osjeća se i danas. Godine 1975. kontroverzni Ken Russell režirao je i film Lisztomania s Rogerom Daltreyjem iz engleske rock-grupe The Who u ulozi Liszta, a prije nekoliko godina francuska grupa Phoenix imala je hit s pjesmom također nazvanom Lisztomania.
HINA