Kako su okupljeni isticali tokom obraćanja medijima, sedam je stvarnih razloga za proteste, a među njima su regulacija rada postojećih komercijalnih banaka, provođenje reformi u finansijskom sektoru, otvaranje državnih banaka, progresivno oporezivanje, državno subvencioniranje poljoprivrede, zabrana prodaje prirodnih resursa te smanjenje birokratske samovolje.

Vuk Bačanović, uime Jedinstvene organizacije za socijalizam i demokratiju (JOSD), koja je i organizator ovih protesta, kazao je danas da se Sarajevo pridružilo svijetu, jer u BiH imamo slične probleme s bankarskim i kooperativnim kapitalom, a između ostaloga protestima traže osnivanje sektorskih banaka koje bi jeftinim kreditima oporavile privredu BiH.

"Ne možemo se više zavaravati da su u BiH najgori problemi nacionalne prirode, kada je suštinski problem jednog društva kako se vodi ekonomija. Veliko pitanje je kako raspoređujemo bogatstvo koje 99 posto ljudi stvara, jer trenutno to bogatstvo završava u džepovima jednog postotka ljudi", pojašnjava Bačanović.

Naglasio je da su današnji protesti samo početak, jer su i u New Yorku ovi protesti okupili prvo stotinu ljudi, potom sedamsto, pa 15.000 ljudi, a onda su se proširili po drugim gradovima Sjedinjenih Američkih Država, najavljujući da će ovakvih protesta biti još, ali da će naknadno biti najavljeni.

Dugogodišnji predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH i član Naše stranke Srđan Dizdarević pružio je podršku današnjim protestima, a novinarima je kazao da su oni važni da bi se ukazalo na globalni problem svemoći finansijskog kapitala u procesu propadanja građana i država, ali i problem bh. javnosti jer BiH nema zaštitne i zakonske mehanizme.

"Ovakvo stanje dovelo je do toga da više nemamo 20 posto siromašnog stanovništva nego 50 posto s tendencijom rasta. Sve ove činjenice govore u prilog tome da se nešto mora promijeniti", ističe Dizdarević.

Protestima je podršku dala i prof.dr. Lamija Tanović, bivša predsjednica Liberalno demokratske stranka BiH, naglašavajući da način na koji se političari u BiH ophode prema građanima nije u redu te da oni to nisu ni zaslužili.

"Živimo težak život koji nismo očekivali. Mislim da protesti nisu samo refleksija dešavanja u svijetu, jer mi imamo svoje lokalne probleme, a tu sam uglavnom zbog lokalnih nevolja", dodala je Tanović.

Učesnici protesta prošetali su od Trga djece Sarajeva do sarajevske Katedrale i natrag, imajući namjeru da protestiraju ispred zgrade Centralne banke BiH, ali su ih u tome spriječile jake policijske snage, zbog čega su svoje zahtjeve uzvikivali preko puta zgrade.

Nosili su transparente na kojima je pisalo "Vratite radnicima pravo na štrajk", "Za klasni rat protiv diktature kapitala", "Tri strane banke: 60 posto tržišta, 10 posto kamate, lihvarenje", "Birokrate van iz javnih firmi i upravnih odbora", "Stop daljnjoj privatizaciji", "Drugačiji svijet je moguć" te "Omogućimo poljoprivrednicima da proizvode hranu".

Globalni pokret "Svjetski dan okupacije trgova" rođen je u SAD-u na Wall Streetu spontanim okupljanjem ljudi, a počeo je 17. septembra.

Protesti su također zakazani i u Banja Luci i Zenici.

Protesti na trgovima hrvatskih gradova započinju u 18 sati, a najviše ljudi očekuje se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. U Beogradu protest na trgu Nikole Pašića počinje u 16 sati, mada na nekim Facebook stranicama pominje se i da će protest trajati danas i sutra od 17 do 21 sat.

(FENA, DEPO PORTAL/dg)