U studiji Europskoga vijeća za mozak (EBC) kaže se da će račun za moždane poremećaje poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije rasti jer ljudi žive duže, pa te bolesti postaju "glavni privredni izazov europskoga zdravstva".

Projekcija tih troškova napravljena je nakon rujanskoga objavljivanja rezultata studije koja je otkrila da Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja: gotovo 165 miliona ljudi, ili 38 posto stanovništva svake godine boluje od moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije.

U samo trećini slučajeva bolesnici dobijaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremećaji golem privredni i socijalni teret težak stotine milijardi eura, jer se bolesnici toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju.

 "Mentalni poremećaji postali su najveći europski zdravstveni izazov 21. vijeka", kažu autori studije.

 Istovremeno neke velike farmaceutske kompanije odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova uticaja na ponašanje.

 Zato je teret finansiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu.

Podatak od 798 milijardi eura, što je 1550 eura po osobi u Europi, više je nego dvostruko veći od procjene jedne prethodne studije EBC-a iz 2005.

"Pojačani teret bolesti kao i povećani troškovi koji uza nj idu, tempirana su bomba pod europskim privredom i društvom", kaže se u izvještaju stručnjaka iz cijele Europe.
 
Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko oprerećenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija biti druga vodeća bolest u svim dobnim skupinama.

U Europi se ta perspektiva već ostvarila - bolesti mozga već su pojedinačni najveći uzrok bolesti u EU-u.

Četiri su najgora stanja depresija, demencije poput Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, ovisnost o alkoholu i moždani udar.

 (Fena) mk