“Ovi će vetoi biti viđeni u regionu (Bliskog istoka – op.a.) kao nemoralan čin i svrstavanje na stranu onih koji su se svom snagom okomili na sirijske civile”, rekao je britanski ambassador u UN-u, Mark Layall Grant.
Obračajući se Vijeću, američka veleposlanica u UN-u Susan Rice, izrazila je da je njena vlada zapanjena nestajanjem na stranu moranih standarda zaštite civila u Siriji. Riceova je još optužila Rusiju i Kinu, kako bi radije prodavali oružje Assadovom režimu umjesto da se stave na stranu sirijskog naroda. "Kriza u Siriji neće biti odgurnuta u stranu dok se ovo Vijeće (sigurnosti - op.a.) ne suoči sa svojom odgovornošću", rekla je Riceova.
Gotovo istovjetna bila je poruka francuskog ambasadora u UN-u, Gerarda Arada: "Ovaj veto nas neće zaustaviti. Nijedan veto ne daje carte-blanche (otvorenu dozvolu) sirijskim vlastima da nastave", rekao je Arad. Prema zapadnim medijskim izvorima, dosada je preko 2.700 civila smrtno stradalo kao rezultat represalija režima u Damasku.
Nešto kasnije, kada se Vijeću obratio sirijski ambassador u UN-u, Bashar Ja’afari, optužujući Washington, da se prijeteći vetom protiv prijema Palestine u UN, nakon što su “50 puta uložili veto braneći samo Izrael” – svrstava “na stranu genocida”, američka veleposlanica Rice, zajedno s cijelom delegacijom SAD u Vijeću sigurnosti – demonstrativno ustala i napustila veliku prostoriju VS-a. Nešto kasnije, isto su učinili i Britanci, predvodjeni svojim ambasadorm u Vijeću sigurnosti Layall Grantom.
BiH glasala "Za"
Uz Rusiju i Kinu, četiri druge zemlje, Brazil, Indija, Južna Afrika i Libanon ostale su uzdržane. Ipak, devet zemelja članica VS glasalo u korist francusko-njemačko-portugalsko-britanskog nacrta rezolucije.
Svoj glas glas u korist ove rezolucije dala je i Bosna i Hercegovina, čiji je predstavnik u UN-u, Ivan Barbalić – nedvosmisleno osudio upotrebu sile protiv sirijskih civila. On je kao i većina ambasadora, članica VS, koji su nakon glasanja obrazlagali pozicije svojih vlada – naglasio da BiH podržava suverenitet i teritorijalni integritet Sirije.
Rezolucija bi uz devet glasova za, što predstavlja potrebnu dvotrećinsku većinu u Vijeću – bila izglasana.
Ruski veto "zbog" Libije
Obraćajući se Vijeću sigurnosti stalni predstavnik Rusije u UN-u, Vitalij Čurkin, rekao je kako njegova zemlja “nije advokat Assadovog režima”, te da Rusija osudjuje nasilje prema civilima. No, naglasio je Čurkin, usvajanje i kasnija implementacije rezolucije VS (br. 1973.) o uspostavljanju zone zabrane letenja nad Libijom (17.marta o.g.) – učinio je da njegova zemlja “bude alarmirana oko NATO implementacije koncepta “Odgovornosti za zaštitom” (Responsibility to Protect – R2P).
Čurkin je rekao kako njegova zemlja “nema specijalne veze s Gadafijem”, te da će “o njegovoj sudbini odlučiti ultimativno libijski narod!” Ruski diplomata je međutim dodao, kako je kako su cjenu u Libiji na kraju platili civili, zbog čije zaštite je i krenula akcija NATO-a prošloga marta, te da je sve to utjecalo na ruski stav oko Sirije.
Rusi "imaju dokaze" o stranoj umješanosti
Analitičari se međutim slažu u procjeni kako Rusi i Kinezi žele zaustaviti američku dominaciju nad Bliskim istokom, i s ovim vetom žele pokazati snažan signal kako žele svoj dio kolača u tom najvažnijem globalnom geostrateškom prostoru. Rusi, kako to misle neki američki medijski analitičari (The New York Times), ipak vjeruju, da će i pored zapadnog pritiska režim Basheera Al Assada preživjeti, pa su zbog toga ne žele podržati pogrešan izbor.
Ne otkrivajući svoje izvore, ali navodeći kako se radi o “veoma kredibilnim izvorima”, Vitalij Čurkin je rekao kako u Moskvi raspolažu podacima da iza nereda u Siriji stoje “neki vanjski elementi”.
Kineski razlozi
Navodeći da je Sirija suviše važna zemlja u regionu, šef kineske delegacije u Vijeću sigurnosti, ambassador Li Baodong, rekao je kako je glas Pekinga protiv, bio glas – protiv zloupotrebe “R2P” (Odgovornosti za zaštitom), po kome se male zemlje nalaze na udaru vojnih intervencija koje ugrožavaju njihov suverenitet.
(Dnevniavaz.ba/dg)