Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor naglasila je kako se zakon donosi jer Republika Hrvatska ne može dopustiti da Republika Srbija proširi jurisdikciju za eventualna počinjena kaznena djela na području Hrvatske.
"To je suprotno načelima međunarodnog kaznenog prava i načelu teritorijalnosti", rekla je.
"Svatko tko je počinio kazneno djelo, zločin u Domovinskom ratu mora odgovarati, ali ne možemo dopustiti proširivanje jurisdikcije prema zakonu koji je u Srbiji donesen 2003. godine", kazala je.
Poručila je kako je neosporno i utemeljeno pravo Republike Hrvatske da kao samostalna država uređuje pravne i političke odnose na svom teritoriju.
"Ni jedna država nema pravo uplitati se u pitanja koja su u isključivoj jurisdikciji svake suverene države", dodala je Kosor.
Naglasila je da su i posljednji događaji i optužnice vezane uz hrvatske branitelje i vrijeme Domovinskog rata i agresiju na Hrvatsku, vezani uz slučaj branitelja Tihomira Purde i Veljka Marića, izuzetno potresli 500 hiljada hrvatskih branitelja.
Podsjetila je i da je u Hrvatskoj abolirano 22.326 osoba, pripadnika paravojski koje je Hrvatska smatrala agresorima.
"To su činjenice, a ovo što danas predlažemo je obaveza vlade da pokušamo spriječiti sve ono što šteti suverenosti i sigurnosti Hrvatske", kazala je.
"U temelju ovog prijedloga jest zaštita interesa RH, a za tu zaštitu ne trebamo tražiti dozvolu ni od koga", zaključila je Kosor.
Zakonom se propisuje da samo hrvatska pravosudna državna tijela mogu procesuirati hrvatske državljane za kaznena djela ratnog zločina, a ne dovodi se u pitanje izvršavanje obveza koje je Hrvatska preuzela Ustavnim zakonom o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom.
Potpredsjednik Vlade Uzelac smatra da će predloženim zakonom najviše biti oštećeni oni građani, nevini ljudi, koje su hrvatska pravosudna tijela već morala osloboditi svih sumnji za počinjenje bilo kakvog kaznenog djela u vrijeme Domovinskog rata.
"Siguran sam da će ovim prijedlogom biti oštećeni nevini građani Hrvatske. Ni krivi ni dužni postali bi taoci ovako neraščišćenih slučajeva", ustvrdio je.
"Usvajanje ovakvog zakona bilo bi dvostruko štetno - s jedne strane onemogućilo bi progon počinitelja ratnih zločina, a s druge strane otežalo bi i prolongiralo oslobađanje od sumnje svakog nevinog čovjeka", smatra Uzelac.
Napominje da temeljem postojećih optužnica danas u Srbiji upravo traju neki kazneni progoni ranijih državljana Hrvatske, pretežno srpske nacionalnosti, za zločine počinjene pretežno nad Hrvatima tokom rata na području Hrvatske.
"Zar zaista mislimo da takvi postupci, kao recimo oni za zločine na Ovčari, tako nisu ni smjeli biti vođeni ili da bi ih trebalo obustaviti", upitao je Uzelac.
Dodao je i kako ne zna postoji li suglasnost državnog odvjetništva za donošenje ovog zakona te smatra kako ju je vlada trebala tražiti.
Primijetio je i da se zakon predlaže u predizborno vrijeme što je odbacila premijerka Kosor kazavši kako je svako u svakoj minuti dužan braniti interes Republike Hrvatske.
Dajući potporu zakonu, potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić naglasio je kako je nedopustivo da agresor sudi onima koji su branili svoje ognjište, ocjenjujući kako Srbija posljednjim optužnicama ponovno provodi agresiju, ovaj put pravnim sredstvima.
"Mi ovdje ne govorimo ni na koji način da se neće provoditi procesuiranje pojedinačnih zločina već govorimo o tome da druga država van svojih granica želi regulirati stvari i šalje optužnice", kazao je Pankretić izrazivši neslaganje s Uzelcom.
Ministar uprave Davorin Mlakar ustvrdio je kako Srbija 20 godina nakon rata koristi neprihvatljiv zakon koji je nazvao 'pravnim aktom međunarodne arogancije'.
Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković naglasio je da Srbija ne može "imati ekskluzivitet i suditi hrvatskim građanima".
"'Mi moramo stvoriti pretpostavku da susjedna država shvati da ne mogu oni biti ti koji će procesirati tuđe državljane", rekao je.
Podršku zakonu iskazali su i ministar graditeljstva Branko Bačić kao i pravosuđa Dražen Bošnjaković koji smatra da zakon "neće utjecati na suradnju ministarstava Hrvatske i Srbije, nego da je to inicijativa da ta suradnja postane do kraja iskrena i na jednakim principima".
"Slučajevi Purda i Marić, te nove optužnice, ne bi došle u Hrvatsku da je suradnja bila iskrena", dodao je i naglasio kako je Hrvatska dokazala da se može suočiti s ratnim zločinom te nema potrebe da bilo ko drugi sudi i podiže optužnice.
Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ustvrdio je kako je predloženi zakon mjera kojom se Hrvatska brani od pravnog nasilja i nužan je, dodao je, sve dok se ne postigne politički dogovor da Srbija svoj zakon ukine.
"Do tada morat ćemo zaštiti interese hrvatskih građana", poručio je.
Nezadovoljstvo Srbije
Državni sekretar u srbijanskom ministarstvu pravosuđa Slobodan Homen u četvrtak je izjavio kako ovaj zakon nije u skladu s evropskom 
demokratskom praksom te da se vlasti ne trebaju miješati u rad pravosuđa.
Homen je na press konferenciji u Beogradu izrazio nadu da zakon neće biti prihvaćen u Saboru, ocijenivši kako je možda riječ o potezu u prilog predizborne kampanje u Hrvatskoj.
"Što se tiče Hrvatske, ona ni do sada nije postupala prema našim potjernicama i to nije ništa novo", izjavio je Homen te istaknuo kako optužnica protiv nekoga u Hrvatskoj za zločine tokom devedesetih ne znači da je taj neko automatski kriv već da svoju nevinost treba dokazivati pred sudom.
U Hrvatskoj, kako je rekao, također treba vrijediti podjela vlasti kakva postoji u Srbiji i ostalim demokratskim zemljama. Dodao je kako ni jedan zakon ni akt izvršnih ili zakonodavnih vlasti ne smije zaštititi nikoga od kaznene odgovornosti.
Po njegovim riječima, postupci će biti nastavljeni po svim optužnicama za koje ima dovoljno dokaza.
Podsjetivši kako je ratni zločin kazneno djelo koje ne zastarijeva, Homen je kazao kako očekuje da druge države postupaju u skladu s raspisanim potjernicama.
FENA/BL!N/fp