"Malene čestice, svaka tako malog naboja da ih možemo zvati neutrinima. Kreću se velikim brzinama, prelazeći brzinu svjetlosti", pisao je Tesla 1932. godine. Je li bio u pravu znat će se tek za koju godinu, kada naučnici prođu kroz rezultate CERN-ovog eksperimenta.

Podsjetimo, naučnici su ustanovili kako je snop neutrina poslan iz CERN-a prema Gran Sassu putovao djelić sekunde brže od svjetlosti, koja je prema fizici najbrža u svemiru. Naučnici su oprezni su predviđanjima i ocjenama ovih rezultata, a naučna zajednica će još godinama vijećati o ovom eksperimentu.

Dvije potencijalne teorije

Ukoliko se rezultat pokaže vjerodostojnim javit će se dvije zanimljive teorije o brzom putovanju neutrina.

Prva govori o neutrinima koji zaista jesu brži od svjetlosti, što indicira kako vjerovatno postoji još dosta drugih čestica koje su brže od svjetlosti. Ništa u klasičnoj fizici ne uslovljava primat svjetlosti po pitanju brzine, ali do sada ništa brže nije pronađeno. Kada bi se pokazalo da postoje čestice brže od svjetlosti teško bi bilo i zamisliti implikacije koje bi moderna fizika i astrofizika doživjele.

Druga teorija i dalje svjetlost vidi kao najbržu, a "brze" neutrine objašnjava - varanjem. Neutrini po ovoj teoriji nisu bili brži od svjetlosti u ravnopravnoj utrci, već su putem propali u minijaturnu crvotočinu, koja im je otvorila "prečicu" od CERN-a do San Grassa.

Ukoliko se to dogodilo, onda bi se moglo reći kako su neutrini putovali kroz prostor, ali i vrijeme - stigli su prije nego što su trebali. Moderna nauka ne zna šta vrijeme tačno jeste, a ovaj eksperiment bi mogao otvoriti nove teorije. Da li će nas to dovesti do vremeplova? Možda, ali će se prije desiti da ćemo moći sami praviti prečice u svemiru.

(Jutarnji.hr, Blin/sb)