"Euro je najefikasnije rješenje u posljednjih 20 godina", navodi Mandel, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1999. godine.
Mandel napominje da je projekat eura uspješan, jer je obavio posao koji je trebalo da uradi - završio je proces stvaranja jednog tržišta korišćenjem zajedničke obračunske jedinice i sredstva razmjene.
On je istakao da se u vrijeme kada je euro stvoren znalo da mora da postoji fiskalna i politička integracija i da mora da se krene u pravcu europskih obveznica i zajedničkog europskog trezora, jer je riječ o drugoj valuti u svijetu.
Mandel je naveo i da će tek naredne godine početi da se nazire izlaz iz globalne ekonomske krize, ali da prije toga mora doći do korekcija u zemljama koje imaju manjak. "Mora da se skupi novac da one ne bankrotiraju i da se ide u pravcu političke integracije", dodao je Mandel.
Mandel objašnjava da „problem eurozone nije euro, odnosno monetarna politika, već pretjerana potrošnja pojedinih zemalja, članica Evropske unije. Ono za šta bih ja okrivio euro to je potkopavanje fiskalne discipline. Euro jeste na testu, ali će preživjeti“.
On dodaje da su problemi nastali zbog rasta spoljnog duga. Kad je spoljni dug Nemačke dostigao 80 odsto bruto domaćeg proizvoda ta zemlja više nije imala moralno pravo da traži od ostalih članica da se ne zadužuju preko mjere.
“Predložio sam da se one zemlje koje prekorače nivo zaduženosti u BDP-u novčano kazne, ali takva ideja, nažalost, nije prihvaćena“, konstatovao je Mandel.
Mandel smatra i da su „zbog velikih privilegija koje su vlasti u prošlosti davale svojim građanima, povećani su minusi u budžetima mnogih europskih zemalja. Sada je teško stečena prava ukinuti. Razumljivo je što sada, u pokušaju da se deficiti smanje, oni koji oduzimaju u prošlosti stečena prava nisu baš omiljeni“.
“Ali, pogledajte šta se, na primjer, dogodilo u Grčkoj. Tamošnji premijer Jorgos Papandreu, zbog štednje, sada mora građanima da ukine privilegije koje im je svojevremeno dao njegov otac. Sami presudite ko je sad tu kriv“, zaključuje on.
Izlazak Grčke iz evrozone štetan za sve
Na pitanje da li je za EU manja šteta da Grčka ponovo uvede drahmu ili da ostane u zoni eura, on odgovara da bi „problemi po Grčku i Europu bili veći ukoliko bi Grčka pokušala da izađe iz euro zone i vrati drahmu“.
“Vjerujem da će s obzirom na njihov dug od 370 milijardi eura, odnosno 500 milijardi dolara morati da dođe do restrukturiranja njihovog duga, ali da to treba da se odradi u okviru eurozone. Bilo bi užasno i za Grčku i za ostatak Evrope ako ne bude tako“, napominje on.
Mandel objašnjava da je „Grčka imala puno koristi od eura i od 2000. godine bilježila je izuzetnu stopu rasta od 4,5 odsto, a da nije bilo globalne krize, vjerovatno bi uspjela da se izvuče iz ovih problema“.
On, ipak, napominje da Grčka „da je mogla da se zadužuje samo u svojoj nacionalnoj valuti, odnosno drahmi, sada ne bi zapala u ovakve probleme nego bi imala samo valutnu krizu. Ovako, Grčka se zaduživala emitovanjem euroobveznica i tako je praktično došlo do ovakvog zagađenja“.
(B92, Blin/đk)