Za potvrdu ministara, uz koju je Pahor vezao glasanje o povjerenju svojoj vladi, glasolo je 36 zastupnika od 88 pristunih prilikom glasanja, a 51 je bio protiv.

Time se otvara jednomjesečni rok u kojemu se može oblikovati nova parlamentarna većina koja bi imenovala mandatara nove vlade, no vjerojatniji su izvanredni izbori krajem ove godine.

Pahor je u kratkoj izjavi nakon glasanja zastupnicima rekao da unatoč padu vlade "ne osjeća gorčinu" i da je uvjeren kako Slovenija ima perspektivu, ali da je potrebno "više političke suradnje".

Izglasavanje nepovjerenja Pahorovoj vladi znači da ona do daljnjega nastavlja obavljati tekuće poslove do imenovanja nove.

Teoretski, do toga može doći ako se u parlamentu u idućih mjesec dana oblikuje nova politička većina koja može imenovati novoga mandatara.

Slovenski politički analitičari u sadašnjem trenutku daju manje mogućnosti toj opciji, a ako imenovanje novog mandatara koji bi Sloveniju vodio do redovnih parlamentarnih izbora iduće godine ne uspije, onda bi slovenski predsjednik do kraja godine morao raspisati vanredne izbore.

Čelnik slovenske opozicije i bivši predsjednik vlade Janez Janša izjavio je nakon glasanja da Pahorova vlada do daljnjega ne smije donositi nikakve bitne političke ili personalne odluke i da izglasavanje nepovjerenja Pahorovoj vladi znači "značajan korak" prema rješenju sadašnje političke situacije i održavanju prijevremenih izbora.

Janšinoj Slovenskoj demokratskoj stranci rezultati ispitivanja daju najviše šansi za formiranje nove vlade ako izbori budu krajem godine.

HINA/BL!N/fp