Goran Šaravanja, glavni ekonomist UniCredita za jugoistočnu Europu je tom prilikom izjavio: „Objavljeni ekonomski pokazatelji ukazuju kako bi BDP u 2011. trebao zabilježiti realni porast od 1,8%, što je na tragu naših prethodno iznesenih analitičkih procjena. Za razliku od očekivanja za ovu godinu, recentno pogoršanje međunarodnih ekonomskih uvjeta i sporiji ekonomski rast u euro zoni, nesumnjivo ima utjecaja na naše smanjenje izgleda realnog rasta ekonomskih aktivnosti u BiH tijekom naredne godine na 1,5 posto u odnosu na prethodno projiciranih 2,5 posto.“
U tom kontekstu Šaravanja naglašava da će se navedeni sporiji ekonomski rast u euro-zoni i zemljama regije negativno reflektirati na izvoz bh. roba, prije svega, kao rezultat usporavanja potražnje na vanjskim tržištima. Isto tako, ako se međunarodni ekonomski odnosi budu razvijali u negativnom pravcu vjerojatno će doći i do daljnjeg smanjena vrijednosti vanjskih izvora financiranja. Dodatan rizik svakako predstavlja i neizvjesnost vezana za Stand-by aranžman s MMF-om, pri čemu je i priljev sredstava od Evropske komisije i supranacionalnih financijskih institucija znatno slabiji čemu doprinos daje i neformiranje Vijeća ministara na državnoj razini. Učinak svega ovog već je vidljiv i na smanjenju deviznih rezervi znatno preko 100 miliona EUR na kraju 7. mjeseca u usporedbi s krajem 2010. godine.
Istodobno, još uvijek se primjećuje dobra izvedba industrijske proizvodnje uz njen rast od 8,1% na godišnjoj razini u sedmomjesečnom razdoblju ove godine. Premda je proizvodnja u prerađivačkoj industriji usporila godišnji rast s pripadajućom vrijednosti od 7,4%, značajno povećanje proizvodnje u okviru rudarske djelatnosti za 23% podupire ukupan agregirani porast industrijske proizvodnje.
Kronične manjkavosti domaće ekonomije vidljive su u sivim brojkama koje karakteriziraju tržište rada uz stopu registrirane nezaposlenosti koja se zadržava iznad 43,0%. Kada je riječ o plaćama zaposlenih, realne bruto plaće porasle su za jedva primjetnih 0,8% na godišnjoj razini u 1. polugodištu 2011., dok su neto plaće doživjele realno godišnje smanjenje za 1,2% u istom razdoblju. Evidentno je da će u kombinaciji s još uvijek tromim porastom kredita svojevrsnoj fragilnosti ekonomskih odnosa u narednom razdoblju doprinos dati spor oporavak domaće potražnje - rekao je Šaravanja i dodao kako inflatorni pritisci pokazuju određeno slabljenje. Tako je procjena za ovu godinu smanjena za 0,4 postotna poena, te se očekuje godišnji rast potrošačkih cijena od 3,7%.
U okviru međunarodnih ekonomskih odnosa treba naznačiti da usprkos nižim prognozama vezanim za deficit tekućeg računa i dalje je razvidan trend širenja vanjskih neravnoteža. Naime, izvoz i uvoz roba ostvarivat će sporiji tempo rasta u odnosu na inicijalne procjene, što i dalje obzirom na dvostruko višu vrijednost uvoza potkrepljuje ocjene o kontinuiranom rastućem trendu vanjskotrgovinskog i deficita tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj i sljedećoj godini - 7,2% i 8,3% u odnosu na BDP.
U svjetlu financiranja fiskalnog deficita, entitetske vlade pribjegavaju nešto sofisticiranijem pristupu pojačavajući frekvenciju emisije trezorskih zapisa. Tako je Vlada RS-a ubrzo po premijernoj svibanjskoj aukciji odlučila već u šestom mjesecu emitirati dodatnih 28.3 milijuna KM ove vrste financijskih instrumenata s dospijećem od 9 mjeseci i prinosom od 3,2%, i to uz dvostruko veću potražnju u odnosu na inicijalno planiranu emisiju. Dakako, kao što se očekivalo i Vlada F BiH bi do konca ovog mjeseca trebala po prvi put emitirati 65 milijuna KM trezorskih zapisa, a do kraja ove godine još dodatnih 25 milijuna KM. Odsustvo snažnijih i dubljih konsolidacijskih napora u rezanju proračunskih deficita i refinanciranje prethodnih zaduženja moglo bi inicirati snažniju dinamiku emisije trezorskih zapisa u narednim razdobljima, što će pak s druge strane u određenoj mjeri obogatiti i unijeti neophodnu dinamiku na domaće financijsko tržište, inače relativno siromašno suvremenim financijskim mehanizmima i instrumentima - zaključio je Goran Šaravanja.
Nakon što je sredinom svibnja Moody's revidirao svoje izglede kreditnog rejtinga iz stabilnih u negativne, krajem sedmog mjeseca isti korak načinio je i Standard&Poor’s, pri tome ostavljajući kreditni rejting na postojećoj razini B+. U tom kontekstu znatno prolongiranje ustroja izvršne vlasti na državnoj razini već duže vrijeme ograničava povlačenje tranši u okviru postojećeg Stand-by aranžmana s MMF-om i čini gotovo nepremostive prepreke u njegovom uspješnom završetku do 7. mjeseca sljedeće godine. Stoga će ovaj aranžman sa MMF-om biti predmetom revizije od strane ove institucije. U idealnom slučaju ustroj Vijeća ministara na državnoj razini bit će katalizator za novi modificirani aranžman, koji bi pak trebao dati podršku ekonomiji uz neophodnu vjerodostojnost i spremnost vlada u BiH na nužne strukturne reforme - podvukao je Šaravanja, iznoseći ocjenu ako se ne ispune preduvjeti unapređenja političko-pravnog ambijenta rastu izgledi i za moguće efektivno smanjenje kreditnog rejtinga zemlje od strane relevantnih bonitetnih institucija.
(DEPO/md)