Piše: Anja GRABOVAC

Javni radio-televizijski sustav BiH funkcionira loše već nekoliko godina, i činjenica je da mnogobrojni problemi potresaju ovaj državni medij. Trenutno ne izgleda da postoji puno šanse za njihovo rješavanje u skorijoj budućnosti. Naime, naplata TV pretplate je niska, na većinskim hrvatskim područjima često gotovo nikakva, dok proces digitalizacije još uvijek nije započeo. Također, članovi Upravnog odbora BHRT-a iz reda hrvatskog i srpskog naroda Marija Putica i Nikola Deretić u tehničkom su mandatu više od godinu dana, a u poslovodstvu BHRT-a na najodgovornijim pozicijama nalaze se isključivo Bošnjaci: generalni direktor BHRT-a je Mehmed Agović, v.d. direktora BHT1 je Belmin Karamehmedović, direktorica BH Radija 1 Senada Ćumurović, financijski direktor BHRT Muhamed Bakarević, rukovodilac Glazbene produkcije Admir Đulandžić, predsjednik Programskog vijeća BHRT Edin Dilberović, a  v.d. odgovornog urednika informativnog programa Benjamin Butković.

"Odsustvo nacionalnog balansa, u većem ili manjem obimu, postoji u BHRT-u već tri godine od kako obavljam funkciju člana UO. Kao država, BiH treba i može da opstane samo kao multietnička zajednica, čime poslovodstvo BHRT-a upućuje lošu poruku i daje loš primjer. Ni druga dva javna RTV servisa ne treba amnestirati od obaveze poštivanja ovih ustavnih i zakonskih standarda", naveo je Žilić u svom dopisu za medije.

U ovakvoj situaciji UO BHRT-a odlučio je po treći put smijeniti generalnog direktora BHRT-a Mehmeda Agovića, ali je na svojoj posljednjoj održanoj sjednici, ipak odgodio raspravu o tome. Kao razlog za odgodu navedeno je Agovićevo nepojavljivanje. Kako Dnevni list saznaje, Agović je otvorio bolovanje i direktoricu BH radija 1 Senadu Ćumurović ovlastio da ga mijenja do njegovog povratka na posao. 

Međutim, Poslovodni odbor BHRT-a je prije nekoliko dana priopćio da je neprihvatljiva najavljena ponovna, treća po redu, smjena generalnog direktora ove medijske kuće Mehmeda Agovića te se obratio i Parlamentarnoj skupštini BiH od koje traži da se odredi prema radu Upravnog odbora BHRT-a. Naime, prethodna dva puta odluke Upravnog odbora BHRT poništio je sud kao nezakonite, što je ovoj medijskoj kući prouzrokovalo znatnu materijalnu i još veću nematerijalnu štetu. Poslovodni odbor BHRT smatra da Upravni odbor BHRT nema pravo da ignorira sudske presude i treći put donosi nezakonitu odluku o razrješenju generalnog direktora. Naime, UO BHRT-a prvi put je Agovića smijenio u rujnu 2008. godine, uz obrazloženje da su revizori utvrdili prikrivene gubitke od oko 10 miliona KM, a zamjerke su se odnosile i na loše poslovanje i podizanje kredita i stavljanje zgrade RTV doma pod hipoteku.

Kriza na BHRT-u ovih je dana produbljena je i ponovnim zahtjevom nekih hrvatskih političkih predstavnika za uspostavu radiotelevizijskoga kanala na hrvatskom jeziku, čije bi sjedište bilo o u Mostaru. O uspostavi RTV kanala na hrvatskom jeziku govori se već godinama, a hrvatski politički predstavnici iz dva HDZ-a se žale da im je uskraćeno pravo koje proizlazi iz Ustava.

"Kako je Ustav BiH definirao Bosnu i Hercegovinu kao državu Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, zajedno s ostalima, i građana BiH, jasno proizlazi i pravo na jezik i informiranje na materinjem jeziku svakog od konstitutivnih naroda, a što aktualni zakon o javnom RTV sustavu ne poštuje", priopćio je HNS.

Važan problem je i strah da bi eventualni javni RTV kanal na hrvatskom jeziku vrlo brzo potpao pod izravan utjecaj političkih stranaka, te da ne bi vodio računa o interesima svih Hrvata u BiH, nego uglavnom onih u Hercegovini. O tome fra Luka Markešić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH, u izjavi za Dnevni list  kaže sljedeće:

"Smatram da je hrvatski jezik u BiH usko povezan sa jezikom Bošnjaka i Srba. Znanstveno, riječ je o jednom jeziku sa svojim različitostima i ja sam za to da se takav jezik njeguje u bh. medijima. Nisam za to da se hrvatski jezik izolira što bi se postiglo osnivanjem RTV kanala na hrvatskom jeziku, jer će to biti na štetu i jezika i Hrvata u BiH", istakao je Markešić.  

Markešić upozorava i na problem blokade izbora novog člana UO BHRT iz reda hrvatskog naroda, koji se također negativno održava na rad BHRT-a.

Podsjetimo,  na 82. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 28. srpnja 2010.godine, na mjesto člana UO BHRT iz reda hrvatskog naroda, i to s ogromnom većinom glasova,  imenovan je profesor sociologije, umjetnički producent i član Programskog savjeta BHRT Marijo Pejić iz Sarajeva. Međutim, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, na svojoj 49. sjednici, koja je održana 1. rujna. 2010. godine, nije potvrdio odluku Predstavničkog doma PS BiH u istovjetnom tekstu, uz evidentan politički pritisak HDZ-a BiH, te Pejić do danas nije preuzeo tu dužnost.

"Naravno, ja sam protiv tog blokiranja. Do sada je bila greška HDZ-a što nisu poticali zapošljavanje Hrvata na FTV-u i BHT-u, jer bi se i na taj način ostvarila ravnopravnost hrvatskog jezika", smatra Markešić.

(Dnevni list/DEPO PORTAL)