Sve je više reakcija građana, roditelja, ali i državnih institucija na ovu vijest, jer mnogi smatraju da se socijalne podjele među djecom moraju spriječiti.
Prema saznanjima "Dnevnog avaza", u tzv. elitni razred, kako ga je okarakterizirala direktorica te škole Lejla Dizdarević, išla su djeca mnogih Sarajlija iz javnog života poput aktuelnog ministra saobraćaja Kantona Sarajevo Harisa Lulića, glumca Mirze Tanovića, Mirze Hajrića, vlasnika agencije "Sine Qua Non", televizijske kuće Hayat Elvira Švrakića te Senada Pećanina.
Iz Ministarstva obrazovanja i nauke KS kazali su na naš upit da prokomentiraju posljednje događaje da su za formiranje razreda nadležni nastavnička vijeća i direktori škola.
- Za bilo kakav "elitizam" nema mjesta u javnom školstvu - navode iz kantonalnog ministarstva na čijem je čelu Emir Suljagić. Međutim, mnoga djeca se, uprkos takvim stavovima, i dalje suočavaju s podjelama. Jedan od učenika osnovne škole u Sarajevu, čije je ime poznato redakciji, rekao nam je da s njim u razred ide sin donedavnog federalnog ministra.
- Nastavnici mu uvijek povlađuju. Čak je i on na to navikao i ponaša se kao da nema nikakvog ograničenja. Svi to znaju, ali niko ništa neće da prizna - kazao nam je učenik.
Istovremeno, reagirali su i roditelji djece koja su išla u tzv. elitni razred u školi "Safvet-beg Bašagić". No, niko od njih nije htio javno govoriti niti se eksponirati. Ipak, kažu da iza svega ne stoji nikakva borba protiv elite, već sukobi unutar škole između aktuelne direktorice i dijela zaposlenika te da su njihova djeca žrtve, jer im je razred rasformiran bez ikakve potrebe.
I dok iz škole "Safvet-beg Bašagić" poručuju da su razredi formirani pod pristiskom roditelja, u sindikatu učitelja i nastavnika upozoravaju kako slična praksa nije rijetkost ni u ostalim školama u BiH, javlja Radio Slobodna Evropa.
| GRAĐANI SARAJEVA O ELITIZMU U ŠKOLAMA |
| „Malo sam na vijestima čuo, ali ružno bi bilo na taj način djecu razdvajati u svakom slučaju.“ „Ako se dozvoli takvo raslojavanje, stvarno ćemo onda postati afrička zemlja aparthejda.“ Glavni urednik studentskog IFM Radija Zoran Ćatić, i sam roditelj, kaže kako je stvaranje tzv. elite, pa i kroz obrazovni sistem, rezultat jednog novog društva u nastajanju gdje su klasne razlike itekakao vidljive. „I u tom smislu ja posmatram i taj problem, koji je u principu najbolniji zato što jesam roditelj, zato što na svojoj koži osjećam te stvari, tako da ja ne bih govorio o podijeljenom društvu, nego o društvu u nastajanju u kojem svi mi lutamo, pokušavamo nešto i samim tim upadamo u takve kardinalne greške kao što su ti elitizirani razredi“, smatra Ćatić. Iako i u razvijenim društvima postoje odvojeni programi, za razliku od bh. sistema, njihov kriterij je izvrsnost. U bh. društvu poremećenih vrijednosti, čini se da to ipak nije slučaj. „Jer ovo je društvo u kojem su ljudi napravili društvenu promociju i ostvarili lično bogatstvo bez sopstvene ili individualne kompetentnosti i bez pravih atributa. To su ljudi koji su u jednom turbulentnom vremenu, igrom slučaja ili zbog svojih političkih ili drugih veza ili klasičnom korupcijom došli do enormnih svota novca, i oni sada žele na neki način ’oplemeniti’ svoj socijalni status“, navodi psiholog Ibrahim Prohić. Prohić dodaje da u konačnici gube sama djeca, koja bi kroz obrazovni sistem trebala da nauče da vrednuju ono što je dobro, a ne ono što je bogato. „BiH može ići naprijed ukoliko se razvija kao društvo znanja i kao društvo koje omogućava jednake šanse svima, a ovo očigledno nije slučaj. Ovo je primjer koji pokazuje da svi ljudi u ovome društvu nemaju jednake šanse. I pogotovo je razočaravajuće što se šansa dobiva na osnovu statusa roditelja“, zaključuje Prohić. |
Javnu osudu pokrenula je tvrdnja Saudina Sivre, predsjednika Sindikata osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo, kako je u ivoj školi postojalo “elitno” odjeljenje koje su pohađala djeca imućnih roditelja. Iako se u međuvremenu razred rasformirao, podjele i dalje postoje, tvrdi Sivro:
- Naravno da ima, svi se boje da kažu da ima. Naša djeca bi trebala da pohađaju javne ustanove, ali mislim da ja kao čovjek koji ima 33 godine, koji želi dobro svojoj djeci i djeci drugih oko sebe, ako želimo da neke stvari popravimo i napravimo u ovoj državi, moramo reći i suočiti se sa tim problemima.
Sivro dodaje i kako je sindikat upoznat sa pristicima na nastavnike prilikom formiranja razreda. Pritisci dolaze od roditelja, ali i menadžmenta škola.
- Uzroci problema su što nastavnici ne žele da se sukobljavaju i vrlo im je teško, boje se za svoju egzistenciju i ne žele da kažu otvoreno direktoru: ’Mi ne želimo izglasati da se formira tako nešto.’ Uglavnom ove škole u centralnom gradskom jezgru, u općini Centar, svaka od njih je potencijalno ležište takvih stvari, tvrdi Sivro.
Odgovarajući na optužbe iz sindikata, direktorica sporne škole Lejla Dizdarević kaže kako odluka o formiranju tzv. elitnog razreda nikada nije donesena na nastavničkom vijeću, niti je o njoj bilo raspravljano. Dodaje kako su djeca razdvojena zbog poboljšanja kvalitete nastave.
Iako odbija navode o podjeli na osnovu socijalnog statusa, Dizdarević priznaje kako su se u u zasebnom razredu pod pritiskom roditelja ipak našla većinom djeca imućnijih roditelja:
- U jednom odjeljenju je bilo malih nesuglasica. U drugom odjeljenju djeca se nisu još uvijek nekako snašla, znate kako se djeca znaju grupisati. Bilo je nesuglasica među roditeljima. I zaista se desilo u jednom petom razredu da je bilo možda malo više tih zvučnih imena.
Ovakva praksa nije nepoznanica ni ostalim školama u centru grada, dodaje Dizdarević:
- To se radi, to je praksa, to nije nepoznanica – radi poboljšanja kvaliteta nastave. U školi ’Isak Samokovlija’ oni su to uradili. Kad su rasformirali odjeljenja, napravili nova, ta odjeljenja su najkvalitetnija bila te školske godine, najbolji su rezultat postigla. Znači vi morate ujednačiti odjeljenja po svemu, pa i po tom statusu.
GEC: Ako su tvrdnje istinite, to je direktno kršenje Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju
Medijski naslovi u posljednjih nekoliko dana vezani za formiranje i postojanje tzv „elitnih razreda“ bili su tema vanrednog sastanka sinoć održanog u prostorijama Građanskog edukativnog centra u Tuzli.
Naime Građanski Edukativni Centar (GEC) kao nacionalna organizacija koja se bavi svim vidovima odgojno-obrazovnih djelatnosti ističe da veoma često zaboravljamo prava djece zbog kojih zapravo i postoje osnovne škole a sjetimo se samo kada se pojave problemi što je i više nego licemjerno.
U GEC-u smatraju da shodno Zakonu, svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za početak i nastavak daljeg obrazovanja.
No ukoliko uistinu postoje tzv.“elitna odjeljena“ onda na sceni imamo direktno kršenje Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju odnosno evidentnu diskriminaciju učenika. Držimo da su za postojanje i formiranje tzv. „elitnih odjeljenja“ jedini krivci uprave osnovnih škola koje i donose odluke o formiranju odjeljenja i njihovom sastavu.
(Dnevniavaz.ba/Radio Slobodna Evropa/dg/em)