Liban je jedna od najzagađenijih zemalja kasetnom municijom. Izraelska vojska je na Liban ispalila oko četiri miliona kasetnog streljiva, stotine hiljada je ostalo neeksplodirano i danas predstavlja opasnost za stanovništvo. Od 1975 godine u Libanu je od ostataka ispaljenih kasetnih bombi nastradalo više od 700 ljudi, uglavnom odraslih muškaraca i djece.
Bosna i Hecegovina je ratificirala Konvenciju o zabrani kasetne municije u septembru 2010 godine i time postala 40 država koja je zabranila jedno od najmonstruoznijih oružja današnjice. Prema riječima Anese Kundurović, šefa Odsjeka za konvencionalno nauružanja pri Ministarstvu vanjskih poslova, za Bosnu i Hercegovinu je bilo od izuzetnog značaja da postane punopravna članica Konvcenicije o zabrani skladištnja, trasnfera, proizbodne i u potrene kasetne municije, s obzirom da smo zemlja zagadjena ovom vrstom naoružanja.
- Prema posljednjim istraživanjima zagađenost je procijenjena na oko 13 km2, a neke od najzagađenijih općina su Travnik, Gornji Vakuf, Sapna, Hadžići i Ljubuški. Konsekventno smo zemlja koja ima veliki broj nastradalih osoba - 231 osoba prema posljednim evidencijama, od čega je najveći broj stradao u toku ili neposredno nakon završetka rata. Želim napomenuti da su odredbe Konvencje o kasetnoj municjii nova međunarodna obaveza za BiH za koju još nisu donesena zakonska rješenja, te da će najvažnije preuzete obaveze zahtijevati izmjene domaćeg zakonodavstva- istaknula je Kundurović.
U Bejrutu na konferenciji zemalja potpisnica Konvecnije, delegacija Bosne i Hercegovine će govoriti i o progresu zemlje u uništavanju postojećih skladišta kasetne municije. Prema riječima Denisa Selimovića iz Ministarstva odbrane BiH, ovo ministarstvo, odnosno Oružane snage BiH posjeduju određene količine kasetne munijicije u svojim zalihama i donijelo je planove vezano za uništavanje te kasetne municije svih količina, kako to nalažu i obadedbe Koncencije.
- Ministarstvo odbrane BiH u ovom procesu učestvuje sa vlastitim snagama i uz pomoć UNDP-ja, na način da UNDP osigurava finansijska sredstva da se ovaj proces uništava i osiguarava kapacitete gdje će to biti uništeno. U skadu sa odredbama Konvencije, rok određen za uništavanje zaliha kasetne munucije je 10 godina. Obzriom da te količine kasetne municije nisu velike, i da su to ostaci iz Jugoslovenske narodne armije, mi mislimo da će taj proces biti urađen i prije 10 godina- rekao je Selimović.
Prvi put, uz delagicju Bosne i Hercegovine je i preživjeli od minsko-eksplozivne nesreće. Željko Volaš, stradao je 1993. godine kada mu je amputirana lijeva potkoljenica i od tada pomaže kolegama da prevaziđu traume proizašle iz istog ili sličnog problema. U Bejrutu, Volaš će zajedno sa predstavnicima delegacije Bosne i Hercegovine i organizacijom Handicap International organizovati radionicu na temu „Psihosocijalna inkluzija preživjelih kroz pružanje peer (pir) podrške“.
- Peer podrška je ohrabljivanje i osnaživanje pojedinaca koji su preživjeli traumu od strane kolega koji su prevazišli tu traumu. Peer podrška je bitna i daje samostalnost pojedincu da on odlučuje o svom životu, pomaže da on bude pokretač svojih pozitivnih promjena u zajednici. Prije svega, peer podrška je i ohrabljivanje zajednice ne samo pojedinaca. Moja uloga, uz pomoć Handicap International-a i delagacije BiH čiji sam član, da prezentujemo peer podršku ostalim zemljama i da pokažemo kako mi u BiH ohrabrujemo pojedinca, kako ohrabrujemo zajednice da prevaziđu problem koji imaju sa minsko-eskplozivnim sredstvima – rekao je Volaš.
Ova konferencija predstavlja priliku za države članice da razmotre implementaciju Konvencije o kasetnoj municiji kao i različite aspekte pružanja pomoći ugroženim državama i onima kojim je pomoć najviše potrebna – ljudima koji žive u ugroženim područjima. Handicap Intenational će iskorisititi ovu konferenciju da podsjeti sve države na njihovu moralnu obavezu o potpisivanju Konvencije, te da prihvate obaveze prema žrtvama kasetne muncije, čišćenju i uništavanju postojećih skladišta kasetne municije.
(DEPO PORTAL/eb)