Stoji to u depeši od 7. aprila 2006. godine, koju je u centralu u Vašington uputio tadašnji američki ambasador u BiH Douglas McElhaney, a koju je objavio internet sajt Wikileaks.
Naime, USIP je 2006. pokrenuo inicijativu za stvaranje spomenute komisije, ali je naišla na brojne kontroverze. Jedna od njih je da se ta ideja nije dopala vlastima u Sarajevu.
"Naši napori zatalasali su perje među međunarodnim organizacijama i lokalnim NVO u BiH. Podrška istini i procesu pomirenja vjerovatno će biti višemilionski projekat, ali vlast u Sarajevu niti ima niti želi da finansira ovu komisiju. Njihovo obrazloženje je da bi komisija mogla biti izmanipulisana", piše u dijelu izvještaja pod nazivom "Hoće li istina zaboljeti".
Dalje se navodi da je rizik od političkog uplitanja u rad komisije uisitnu veliki, bez obzira na izvor finansiranja, i dodaje da bh. vlast brine da će zbog ove američke donacije finansiranje suđenja za ratne zločine biti neizvjesno. McElhaney je naglasio da bi spomenuta komisija radila dvije do dvije i po godine i da "ne bi imenovala nikoga, određivala krivičnu odgovornost niti amnestirala".
Prema predstavniku USIP-a Nilu Kricu, komisija bi otkrila konačnu istoriju rata.
"USIP ovo vidi kao osnovu za obrazovanje budućih generacija. Trebalo bi se fokusirati i na pozitivne priče iz rata (ljude koji su rizikovali živote da bi pomogli svojim komšijama) i na razvoj buduće politike, koja bi trebalo da spriječi ponavljanje etničkih sukoba u BiH", naglašava se u depeši.
Govoreći o kontroverzama u vezi s ovim projektom, on navodi i da je sarajevska kancelarija UNDP-a skoro istovremeno pokrenula paralelnu inicijativu, a sve kako bi sebe stavila u poziciju koordinatora cijelog procesa, prenose Nezavisne novine.
"Ovo je izazvalo raskol u međunarodnim organizacijama, jer su ostale međunarodne organizacije optužile UNDP da želi da produži svoje prisustvo u BiH i to u vrijeme kada se mnoge međunarodne organizacije povlače", zaključio je McElhaney.
Evropska unija bila je nezadovoljna i radom Kristijana Švarc-Šilinga, tadašnjeg visokog predstavnika u BiH.
Kako stoji u depeši od 14. septembra 2006. godine, koju potpisuje tadašnji ambasador SAD u BiH Douglas McElhaney, nezadovoljstvo je izraženo u vezi s pokretanjem ustavnih reformi.
"Švarc-Šiling sebe vidi kao predvodnika ustavnih reformi u BiH i izgleda da je spreman da preduzme korake, za koje mislimo da su u stvari loše preračunati politički rizici da bi sebi očuvao tu poziciju predvodnika", ističe se u depeši i dodaje da bi Švarc-Šiling mogao da naruši napore SAD da ožive ustavnu reformu nakon izbora. Dalje se navodi da Švarc-Šiling tvrdi da ima dozvolu Brisela za svoju strategiju ustavnih reformi.
"Iskreno, mi u to sumnjamo, kao i što sumnjamo da je Brisel pristao na jasnu strategiju za napredak reformi policije", stoji u depeši.
(DEPO PORTAL)