Festival je u petak svečano otvoren u galeriji Collegium Artisticum. Na otvaranju su se prisutnima obratili Elma Durmišević, direktorica Festivala, Aler Grubbs, predstavnica USAID-a, Ellen van Reesch u ime Ambasade Kraljevine Holandije u BiH, doc. dr. Dženana Bijedić sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, te Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara.
Direktorica Elma Durmišević ukratko je predstavila program festivala te kazala da će festival pokušati dati široku sliku o razvoju green designa i budućim vizijama.
- Nadamo se da ćemo pokriti široki dijapazon svih pitanja kojima se bave dizajneri i arhitekti u 21. vijeku – kazala je Durmišević.
Danas je drugi dan festivala, u sklopu kojeg će biti održani sljedeći sadržaji: |
18:00 Predavanja: Materijali i tehnike Michael Braungart, osnivač agencije za podršku i zaštitu okoline (EPEA) i osnivač Cradle to Cradle pristupa materijalima i proizvodima "Cradle to Cradle koncepti, materijali, proizvodi i label" Marcel Vroom, industrijski dizajner "Transformacija industrijskih proizvoda" Wim Poelman, Twente univerzitet "Tehno mimikrija" Rudi Daelmans, Desso “Cradle to Cradle implementacija” Druga gimnazija Sarajevo / Uvod u diskusiju – “Inovativna edukacija” Obrenovac – studija izvodivosti – Energoinvest + film 20:00 Okrugli sto - diskusija Svi navedeni događaji će se održati u galeriji Collegium Artisticum. Cjelokupan program Festivala i lokacije održavanja mogu se naći na zvaničnoj web stranici Sarajevo Green Designa: www.sarajevogreendesign.com. Sarajevo Green Design Festival predstavlja zajednički napor Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, Mašinskog fakulteta u Sarajevu, Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i Univerziteta Twente iz Holandije. Festival je podržan od Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH, USAID Sida FIRMA projekta, UNDP-a i Grada Sarajeva. |
Prvog dana 2. Sarajevo Green Design Festivala predavanja u okviru sesije Vizija 2020 održali su Elma Durmišević, Michael McDonough, Ton Verhoeven i Ahmed Hadrović.
Arhitektica Durmišević (4D Architects / Twente univerzitet, Amsterdam, Holandija) održala je predavanje “Green Design: The Challenge”. Bit predavanja je da je naš najveći izazov promijeniti način na koji smo dosad razmišljali i djelovali. Istakla je da je potrebno i o proizvodima, kao i o zgradama, razmišljati kao o nečemu što dolazi do kraja “životnog ciklusa” te zbog toga planirati i fazu “razmontiravanja” radi lakšeg odlaganja na otpadu, recikliranja ili osmišljavanja nove upotrebne vrijednosti. Potrebno je pristupiti i “reinkarnaciji” produkata i građevina, te im davati više prilika za “život” za različite korisnike.
Michael McDonough, autor, arhitekt i industrijski dizajner iz New Yorka, održao je predavanje “Green Products” o izazivanju postojećih normi kada je u pitanju smanjivanje energetskog troška. Bit njegovog predavanja je da su dobra rješenja ona koja su jednostavna i da su zelene tehnologije komplicirane, ali da ih treba pojednostaviti kako bi se mogle maksimalno iskoristiti. McDonough je, između ostalog, autor projekta e-House, eksperimentalne kuće budućnosti vrhunskih performansi, koju je godinama istraživao i pravio u saradnji sa inžinjerima, naučnicima, stručnjacima raznih profila..., u kojoj je egzaktnim i naučnim pristupom mjerio energetski utrošak.
Ton Verhoeven, savjetnik holandskog Ministarstva za infrastrukturu iz Haaga, u svom predavanju “Mobile Infrastructure Modules in Green Cities” objasnio je kako treba sistemski i planski razmišljati i kako su vlade te koje donose odluke o tome kako će se graditi infrastruktura. Verhoeven je dao sljedeća rješenja: smanjiti naše potrebe za energetskim utroškom tako što ćemo promijeniti naš životni stil i potrebe, uzgajati hranu i proizvoditi energiju lokalno te razvijati održive strategije i održivi menadžment.
Ahmet Hadrović, dekan Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, održao je predavanje “Green Life Style”, koje se bazira na tradicionalnom bosanskom načinu života, odnosno činjenici da stanovnici BiH u svojoj kulturi imaju dosta eko koncepata, koji se često zaboravljaju. Primjer za to su tradicionalne bosanske kuće i načini na koji su se gradile, a Hadrović je istakao kako u svom nasljedstvu posjedujemo mnoga rješenja koja su u skladu sa eko principima.
(DEPO PORTAL/eb)