Nakon najave da će svoje prostor zatvoriti za javnost 1. septembra 2011, u Umjetničkoj galeriji BiH danas je održana vanredna press konferencija na kojoj je novinarima predočena kompletnija slika situacije u kojoj se nalazi ova kulturna institucija od državnog značaja.

Vršiteljica dužnosti galerije Maja Abdomerović, zahvalila se novinarima na izuzetnom odazivu i praćenju ovog slučaja, i naglasila da je rad Galerije već šesnaest godina pod znakon pitanja, s obzirom da je osnivač ove institucije država. A pošto država ne funkcionira, a često se od strane najviših državnih funkcionera vrše i namjerne opstrukcije institucija koje nose kontinuitet Bosne i Hercegovine, opstanak Galerije je već odavno pod znakom pitanja.

U pravnom vakuumu
Jednostavno rečeno - Galerija djeluje u pravnom vakuumu. Još uvijek posluje  po ratnom zakonu iz 1994 godine koji određuje njenu, prvenstveno, muzeološku funkciju.  Država kao osnivač je ne želi, a ni jedna garnitura vlasti do sada nije se uhvatila u koštac s problemom opstanka kulturnih institucija od državnog značaja. Za nju, kao i za ostalih šest ovakvih institucija od, direktno je zaduženo Ministarstvo civilnih poslova čiji je aktuelni ministar u tehničkom mandatu Sredoje Nović.

Odavno je istekao mandat upravnog odbora ove institucije, a sljedeći saziv trebao bi formirati osnivač (država). To je razlog zbog kojeg galerija nema ni direktora, jer ovu funkciju bira Upravni odbor. Bivša direktorica Meliha Husedžinović je prije pola godine otišla u mirovinu, a sada galeriju vodi vršiteljica dužnosti. Uposlenici galerije nemaju zdravstveno osiguranje, a interni dug prema njima veći je od 100.000 KM.

Mnogi misle da se galerija finansira iz budžeta, no 150.000 KM koje godinje dobije od Ministarstva civilnih poslova, zadovoljavaju samo trećinu elementarnih potreba. Za ostalo Galerija treba da se snađe sama, a na putu tome stoji njen pravno neriješen status.

Depo galerije krije najvrjednije umjetničko blago
Samo za električnu energiju je potrebno preko 60.000 KM. Naime, da bi se održala mikroklima u depou galerije u kojem se čuva preko 6000 umjetničkih djela, potrebno je redovno plaćati relativno visoke račune za struju (oko 5000 KM mjesečno), inače bi najvrjednije kulturno-istorijsko blago moglo početi da propada usljed prirodnih okolnosti.

A o kakvom se blagu radi, najbolje svjedoče podaci da se u depou nalaze i tako vrijedni primjerci kakve su npr. ikone iz 15 vijeka, djela najvećih bosanskohercegovačkih slikara među kojima je i poznalo ulje na platnu: 'Visoravan u cvatu' Gabrijela Jurkića, te zbirka švajcerskog slikara Ferdinanda Hodlera.

U prostorima depoa nalazi se i najbolja restauratorska radionica u zemlji, a u Galeriji postoji i vrijedna biblioteka.

Šta vidi javnost?
Sve nabrojano je ono što ne vidi oko običnog građanina. U javnosti se obično misli da se aktivnosti galerije završavaju sa njenim izložbenim prostorom, no to je tek mali segment, rečeno je na press konferenciji.

Upravo je ovo razlog sve češćih kritika na prividnu 'neaktivnost i neatraktivnost' galerije. Njenim uposlenicima (a ima ih desetak) se spočitava birokratski odnos prema publici, nedovoljna medijska ili promotivna eksponiranost, neatraktivno radno vrijeme, koje nije prilagođeno posjetiteljima, nepostojanje stručnog vodstva kroz galeriju i drugih edukativnih sadržaja.

Ove kritike vršiteljica dužnosti direktora uvažava, no ističe da je neke aktivnosti nemoguće sprovesti u ovakvim uslovima. Funkcija galerije, po zakonu, nije izlagačka već muzeološka!

"To je problem s kojim se mi stalno suočavamo. Mi vrlo često nismo u mogućnosti da sami kreiramo svoj program već smo prinuđeni da iznajmljujemo prostor. Pri tome vodimo računa da zaštitimo ugled ove institucije. Možda nekada u tome i pogriješimo, ali to nije naša namjera. Mi bismo voljeli  da se više otvorimo mladima, ali mi smo prije svega grupa entuzijasta koja u abnormalnim uslovima pokušava da održava privid funkcioniranja institucije od državnog značaja. Nastojimo da u okviru svojih mogućnosti radimo što bolje. Primjer je 'Noć muzeja' kada imamo radionice za djecu i druge aktivnosti. Bilo bi lijepo kada bismo tako mogli stalno, ali naši kustosi se bave bitkom za preživljavanje. Istovremeno nam se spočitava da nismo u stanju dovesti velike izložbe u Sarajevo. To je opet pitanje države koja nema interesa za to. Na kraju je tu i problem da je zgrada neuslovna i da u izložbenom prostoru ne postoji infrastruktura i klimatizacija za takve izložbe", rekla je Maja Abdomerović.

Stihijska rješenja
Nakon što je u javnosti objelodanjeno da će Umjetnička galerija BiH od 1. septembra biti zatvorena za posjetitelje, pokrenule su se neke političke aktivnosti. Jučer je po prvi put u istoriji na Parlamentarnoj skupštini BiH postavljeno pitanje Galerije i tražilo se objašnjenje odgovornog ministra Sredoja Novića. Takođe, aktuelni ministar kulture F BiH Salmir Kaplan pozvao je predstavnike galerije danas na razgovor.

Da li će ovi pomaci donijeti i rješavanje suštinskog pitanja - ko je osnivač ove institucije i odgovoran za nju? Realnije je očekivati da će i ovaj put biti poduzete samo privremene mjere koje neće trajno riješiti sudbinu Umjetničke galerije BiH.

Za sada je realno očekivati da posjetitelji od 1. septembra neće moći ulaziti u nju. Zato, ako još niste pogledali stalnu galerijsku postavku, uradite to što prije. Ulaz u Umjetničku galeriju BiH je besplatan. 

(radiosarajevo.ba, Blin/sb)