Razgovarano je o nastavku procesa pomirenja i rješavanja otvorenih pitanja između triju država, o uzajamnoj političkoj podršci i tehničkoj pomoći u procesu integracije u Evropsku uniju te potrebi zajedničkog definiranja regionalne mreže infrastrukturnih sistema i njihovog kandidiranja, kao regionalnih projekata za fondove EU, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Neformalni trilateralni sastanak hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, srbijanskog kolege Borisa Tadića i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine predvođeni predsjedavajućim Željkom Komšićem održan je u ponedjeljak na Brijunima a glavne teme sastanka bile su stanje u regiji te euroatlantske integracije.

U izjavi za novinare, sudionici sastanka izrazili su odlučnost da nastave politiku pomirenja i rješavanja preostalih brojnih otvorenih pitanja koja su nastala kao posljedica raspada bivše zajedničke države. Stoga, kako su kazali, podupiru napore svojih vlada da uspostave suradnju i pregovorima, u duhu dobrosusjedskih odnosa, rješavaju probleme. Posebno su razgovarali o suradnji u području sigurnosti i pravosuđa, pozdravljajući sve dosadašnje dogovore resornih ministarstava i tužilaštava, posebno sporazume o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, ugovore o izručenju, kao i sve bolju suradnju policija i odvjetništava u predistražnim postupcima.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović naglasio je kako je to bio iznimno koristan sastanak na kojeg se, kako je kazao "možda predugo čekalo imajući u vidu međuovisnost tri zemlje koje su povezane s mnogo činjenica". Stoga je, kako je rekao, odlučeno da se predsjednici triju država sastaju najmanje jednom godišnje jer su takvi razgovori, smatra Josipović "iznimno važni ne samo za ove tri države već i za cijelu regiju".

Članovi Predsjedništva BiH, te predsjednici Republike Hrvatske i Republike Srbije posebno su se osvrnuli na budućnost zemalja regije kao punopravnih članica Europske Unije.

"Završetak pristupnih pregovora Republike Hrvatske dokaz je kredibiliteta i vitalnosti politike proširenja, te snažan signal zemljama u regiji da nastave reforme i prilagodbu standardima Europske unije", zaključeno je na sastanku. Stoga je, kako su potvrdili predsjednici u izjavi za javnost, Hrvatska kao buduća punopravna članica izrazila spremnost BiH i Srbiji pružiti svu političku i tehničku pomoć i podršku u njihovom procesu pregovora i integracija u Uniju.

"Princip solidarnosti i međusobne podrške jest temeljni princip na kome tri zemlje žele graditi svoju zajedničku europsku budućnost. Hrvatska je najdalje odmakla a ovo je pitanje za BiH od životne važnosti", naglasio je Komšić dodavši kako nikome nije u interesu da bilo koja od zemalja zaostaje na tom putu.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić izrazio je zadovoljstvo sastankom istaknuvši kako taj susret do danas nije održan jer očito nije bilo dovoljno političke volje. Čestitao je Hrvatskoj na završetku pregovora o članstvu u EU istaknuvši kako je od iznimne važnosti "ubrzati proces europskih integracija za sve zemlje bivše Jugoslavije i zapadnog Balkana koje još nisu ostvarile članstvo".

Na pitanje novinara, govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije s BiH, Tadić je kazao kako niti jedna zemlja ne može biti u poziciji lidera.

"Srbija i Hrvatska su potpisnici Daytonskog sporazuma koji precizno definira ulogu Srbije i Hrvatske. No, ove dvije zemlje ne mogu se miješati u unutrašnje stvari BiH te niti političkim aktom mogu doprinijeti budućnosti ove zemlje, već samo institucije BiH mogu definirati politiku te zemlje", poručio je Tadić dodavši da Hrvatska i Srbija mogu jedino takvom politikom "pridonijeti razvoju BiH".

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović istaknuo je kako je hrvatsko načelo to da je BiH suverena država sa svojim sustavom i institucijama i probleme koje postoje riješiti tamošnje institucije.

Predsjednici su na Brijunima dogovorili nastavak neformalnih i formalnih susreta ove trilaterale, kako bi dali dodatni poticaj i pružili svoju potpunu podršku daljnjoj suradnji između BiH, Republike Hrvatske i Republike Srbije.

U zajedničkom saopćenju sa sastanka trilaterale navodi se da su predsjednici odlučni da nastave politiku pomirenja i rješavanja preostalih brojnih otvorenih pitanja (pitanje nestalih, sukcesija, imovinskopravna pitanja, granice i drugo) koja su nastala kao posljedica raspada bivše zajedničke države.

Posebno su razgovarali o saradnji u području sigurnosti i pravosuđa, podržavajući sve dosadašnje dogovore resornih ministarstava i tužilaštava, posebno sporazume o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, ugovore o izručenju, kao i sve bolju saradnju policija i advokata u predistražnim postupcima.

Princip solidarnosti i uzajamne podrške jest osnovni princip na kojemu tri zemlje žele graditi zajedničku evropsku budućnost.

Predsjednici su razgovarali i o podsticanju razvoja nužne infrastrukture u regiji, kao temeljnog preduvjeta daljnjeg razvoja privrednih odnosa i rasta privrede općenito.

(Fena/md)