Istaknuo je da biskupska konferencija nastoji biti konstruktivni dio našeg društva i doprinositi duhovnom i materijalnom boljitku svih stanovnika zemlje, kao i pomagati saniranju posljedica iz proteklog rata.

Podsjetivši na podatke o povratku katolika u entitet Republike Srpske, gdje se od 220.000, koliko ih je na tom prostoru živjelo prije rata, vratio vrlo mali postotak, i to većinom starijih, izrazio je nadu u konkretiziranje navoda političkih predstavnika o pružanju pomoći povratnicima.

Na pitanje novinara o tome kako ocjenjuje rad predstavnika hrvatskog naroda u institucijama Republike Srpske biskup Komarica je podsjetio da na te pozicije oni nisu izabrani od naroda, već su vlast preuzeli po nacionalnom ključu, uvažavajući njihovu stranačku pripadnost.

Kazavši da je generalna politička struja entiteta, države ili međunarodne zajednice ujedno i smjer u kojem većina političara djeluje, naglasio je da pojedini dosadašnji i sadašnji ministri imaju različita mjerila pri uvažavanju zamolbi katolika, što je obrazložio usporedbom loših uvjeta povratka katolika s povratnicima iz druga dva konstitutivna naroda. Osobito je izrazio žaljenje radi nesudjelovanje gradskih i entitetskih vlasti u izgradnji puteva i dovođenja električne energije u povratnička naselja, što je preduvjet za povratak i rast zajednice.

Upitan da prokomentira dokument Vlade Republike Hrvatske pod nazivom ''Strategija Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske'', biskup Komarica je kazao kako je u Hrvatskom saboru dan ranije upriličeno prvo čitanje tog prijedloga zakona, koji predviđa kompletnu pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu i Hrvatima u dvanaest europskih zemalja kao nacionalnim manjinama, odnosno Hrvatima u dijaspori.

Izrazivši nadu da će zakon biti donesen u jesen, nakon drugog čitanja, te da će u tom slučaju za njegovo provođenje biti zadužena neka institucija, novinare je izvijestio da bi to omogućilo konkretniju pomoć u zdravstvu, prosvjeti, kulturi, ali i u materijalnim dobrima.

Na novinarski upit o očekivanju biskupa da budu pozvani na odgovornost počinitelji zločina u Presnačama kod Banja Luke i drugih zločina u BiH, biskup Komarica je odgovorio da se šesnaest godina šutjelo o ubistvu župnika Filipa i sestre Cecilije.

Posvjedočio je da su ljudi ubijani radi toga što su ostali propovijedati evanđelje i pomagali svima, ne samo katolicima, te je kazao da je sramotno što u današnjim vremenima političari nisu poduzeli ništa kako bi se osudili ti zločini.

Rekavši da je pismeno i usmeno više puta intervenirao kako bi se politički subjekti u vlasti jasno distancirali od zločina, podsjetio je da je, među osam ubijenih svećenika, posljednji ubijen osam godina nakon rata i to radi toga što je Srbima, Bošnjacima i Hrvatima pomagao oko povratka i obnove. Istaknuo je kao pomak činjenicu da je ove godine po prvi put u eteru televizije Republike Srpske objavljen prilog o obljetnici mučeničke smrti vlč. Filipa Lukende, župnika i s. Cecilije Grgić, katehistice u banjolučkoj župi Presnače, na čemu je uputio zahvalu vodstvu televizije. Naglasio je također da je 16. juna ista televizija u Novoj Topoli zabilježila i obilježavanje godišnjice odvođenja i likvidacije vlč. Ratka Grgića, čiji ovozemni ostaci još nisu pronađeni.

(Fena/md)