Cilj kolokvija je da se službenici u državnim službama sigurnosti, pravosuđu i tužilaštvu, medijski djelatnici kao i diplomate u BiH informiraju o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse koje se posljednjih godina sreću u BiH, tako da je skup počeo predavanjem prof. dr. Enesa Karića s FIN-a o reformatorskim pokretima i radikalnim grupama u muslimanskoj povijesti, a prof. Muhamed Jusić iz IZ BiH nastavio je predavanjem o temi "Islamistički pokreti u XX stoljeću i njihovo prisustvo u BiH".
Nakon ovoga uslijedila je diskusija u radikalnim muslimanskim grupama u BiH, a reis Cerić se dodirnuo i sekularnosti modernih država, iako je tema "Religija i politika u sekularnom društvu" na dnevnom redu tek sutra:
"Bili smo svjedoci agresivnog ateizma, kada je država pokušavala da zatre sva prava vjernika", rekao je Cerić za vrijeme diskusije, dodavši da je najidealniji oblik sekularizma onakav kakav je zastupljen u Turskoj: "Sad su napredna zemlja, zato što su rušili sekularizam. Turski sekularizam je uporediv samo sam sa sobom i ne bi se mogao svugdje primijeniti, ne bi se mogao primijeniti ni u svim muslimanskim državama. Nadam se da će Turci staviti patent na svoj sekularizam".
Cerić je govorio i o šerijatskom pravu, rekavši da se nijedan musliman, bez obzira da li je liberalan ili konzervativan, nikad ne može odreći šerijata, jer bi to ujedno značilo da izlazi iz vjere.
U tom kontekstu, predstavnik Federalnog MUP-a koji je učestvovao u radu kolokvija je pitao koji je onda način da se policija i sigurnosne službe bore protiv terorizma u BiH, kada pripadnici radikalnog islamskog pokreta - kakav je recimo Naser Palislamović, jedan od osumnjičenih za počinjeni teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine - ne priznaju zakone države BiH, nego samo Božije zakone.
Na to je prof. Mustafa Spahić sa Gazi Husrev-begove medrese rekao da se šerijat "izričito primijenjuje samo posebno": "Primjena šerijata na univerzalne ljude je nemoguća, jer bi to predstavljalo negaciju slobode. Šerijat se primijenjuje samo na one koji hoće da budu muslimani".
Prof. Spahić je još rekao i da se ljudi moraju boriti i suprotstaviti nasilju i teroru, čak i ako on dolazi od naših najbližih.
"Nije dozvoljeno skrivanje terorista i ratnih zločinaca, kao što je to Srbija radila kad je riječ o Mladiću, a sada će još za to biti i nagrađena", dodao je prof. Spahić.
Profesor FIN-a koji je svojim predavanjem otvorio današnji kolikvij, prof, dr. Enes Karić iskoristio je ovu priliku da kaže da je "veoma važno razvijati kulturu o tome šta je doista Božije kod svećenstva i imama, a šta je ljudsko. Moramo znati da je ophođenje s Kur'anom ljudsko, i zato svako mora imati ljudsku odgovornost kako tumači vjeru".
Prisutne je pozdravila i direktorica Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sabine Wolkner koja je rekla da vjerske zajednice, posebno u multietničkim društvima kao što je to slučaj u BiH, treba da se otvore za razgovor da bi doprinijele razumijevanju.
Ipak, da od razgovora nema ništa, postalo je jasno vrlo brzo kada smo zamolili reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića za intervju za DEPO PORTAL.
Nakon njegovog mlakog stiska ruke i našeg upita, reis je kratko rekao da nema vremena. Na naše insistiranje da intervju možemo dogovoriti i za narednu sedmicu ili nekad kad njemu odgovara, čovjek koji je prethodno slatkorječivo pred kamerama u izjavi govorio da u Islamskoj zajednici BiH "hoće da čuju sve glasove, i one koji nam se ne dopadaju", uputio nas je na Ekrema Tucakovića, glasnogovornika IZ BiH, koji ga prati u stopu. Rekao je da će se brzo vratiti, pa smo ga sačekali da isprati reisa Cerića do svog auta, međutim on se ni nakon 15 minuta čekanja nije vratio na FIN. Tako smo, uprkos dobroj namjeri, ostali bez intervjua sa vrhovnim poglavarom IZ u BiH.
(DEPO/md)