Sve ostale upropastile su sopstvene industrije, kaže ekonomista Miroslav Zdravković, urednik sajta makroekonomija.org.

On napominje da će nam najmanje decenija trebati da se, kada je reč o broju radnih mjesta u ovoj grani, primaknemo Sloveniji.

"S obzirom na to da je od 2000. godine Srbija prepolovila broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, to znači da je imala jednako zaposlenih na hiljadu stanovnika kao Slovenija danas. Ali će trebati više od 10 godina da se povrati ovaj odnos, pošto je uvek lakše kretati se naniže", upozorava Zdravković.

Prema podacima koje navodi u analizi broja radnih mjesta u bivšim jugoslovenskim republikama Srbija sa 7,3 miliona stanovnika ima 1.347.680 zaposlenih (tu nije uračunato 427.000 zaposlenih u preduzetničkom sektoru, da bi podaci sa ostalim zemljama bili uporedivi).

Hrvatska, prema analizi kojom nisu obuhvaćeni preduzetnici, sa 4,4 miliona stanovnika ima 1.133.855 zaposlenih, dok Slovenija sa dva miliona stanovnika ima 728.997 zaposlenih.

On dodaje da posljednje decenije nismo smatrali da je industrija šansa našeg razvoja, što pokazuje i podatak da smo među zemljama u kojima je od 2000. do 2007. najviše smanjen udio prerađivačke industrije u BDP-u. Činio je 18,4 odsto, da bi spao na - 14,2 odsto. Broj zaposlenih je u posljednjoj deceniji prirodnim odlivom pao za 20 odsto.

"Na primer, fabrika kablova u Jagodini imala je 11.000 zaposlenih u 1990. godini i izvoz od 100 miliona dolara, a sada ima 1.500 ili 2.000 zaposlenih. Čeka se da ljudi odu u penziju, fabrika nije privatizovana, ništa nije urađeno... To je slika cele Srbije. Koliko je takvih preduzeća, nekada strateških, koja godinama čekaju privatizaciju", naglašava ovaj ekonomista.

Sve druge bivše jugoslovenske republike su, što zbog loših privatizacija, što zbog ratova, prošle mnogo gore od jedine članice EU među njima, a između svih je znak jednakosti koji se zove tajkunizacija i upropaštavanje proizvodnje radi dolaska do nekretnina i drugih dragocjenosti, a ne zarad toga da se onaj ko kupuje preduzeće bavi tom djelatnošću, kaže naš sagovornik.

Po njegovoj ocjeni rješenje za postojeću neodrživu situaciju nesrazmjere u zaposlenosti u javnom i privatnom sektoru u Srbiji je da se poveća broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji kako bi se većim poreskim prihodima lakše finansirao javni sektor. Zdravković ukazuje da Srbija nema pretjerano veliku zaposlenost u javnoj upravi, ali da partokratija unutar nje svakako predstavlja problem, piše "Dnevnik".

"U narednom periodu treba oštro kontrolisati rast javnih izdataka za penzije, zdravstvo, obrazovanje i javnu upravu, postepeno smanjujući broj zaposlenih, ali svu energiju javne uprave valja fokusirati na stvaranje ambijenta u kome bi se brzo povećavao broj zaposlenih u privatnom sektoru, prevashodno u prerađivačkoj industriji", kaže on.

"Mnogi su se Sloveniji smejali jer ima samo šrafciger i industriju. A sada smo tu gde smo. Lako je i Grcima, Crnogorcima i Hrvatima kada imaju more i devizne prihode od turizma. Ali, jedini način da Srbija zaradi novac je kroz proizvodnju", kaže Zdravković.

On naglašava da "poljoprivreda i energetika jesu dva strateška sektora i o njima treba voditi računa. Međutim, Vojvodina ne može da učestvorostruči površinu, ona može da udvostruči prinose. Poljoprivreda ima svoje limite u razvoju dok prerađivačka industrija nema limite. Zato nju možemo da udesetrostručimo".

(BLIN, sv)