Vlada se suočila s otporima - ne samo u opoziciji i sindikatima nego čak i u vlastitoj stranci - zbog novog programa štednje u kome se predviđa smanjenje plata, povećanje poreza, davanje otkaza i prodaja javnih preduzeća.
U takvoj situaciji premijer se odlučio za promjene u vladi, kako bi koliko-toliko umirio javnost i izbjegao vanredne izbore koji mu ne odgovaraju u ovom trenutku.
Analitičari kažu da će prva žrtva u vladi biti ministar finansija Jorgos Papakonstantinu, koji je i bio glavni arhitekt spornih mjera štednje, javljaju agencije.
Ne isključuju se ni druge promjene, pogotovo u resorima koji se odnose na ekonomiju.
Vlada ima većinu poslanika u parlamentu - 155 od ukupno 300 - ali i neki članovi PASOK-a su posljednjih dana kritizirali novi program štednje.
Teško je, međutim, povjerovati, kažu analitičari u Atini, da će članovi vladajuće partije oboriti vlastitu vladu.
"Ja ću nastaviti istim putem", izjavio je Papandreu nakon što je saopćio da će danas formirati novu vladu i tražiti povjerenje u parlamentu.
On smatra da je štednja jedini put za izlazak iz sadašnje krize, odnosno za dobijanje novih kredita od MMF-a i evropskih finansijskih institucija.
U slučaju da nova vlada dobije većinu glasova, onda će parlament gotovo sigurno usvojiti i sporni program štednje, procjenjuju u PASOK-u.
Lider vodeće opozicione Nove demokratije Andonis Samaras traži ostavku Papandreua i raspisivanje vanrednih izbora.
On, naime, sada vidi svoju šansu da njegova stranka ponovo dođe na vlast, mada je ona, dok je do prije dvije godine vodila zemlju, i te kako doprinijela sadašnjem dužničkom kolapsu Grčke.
Prema najnovijim anketama, za Novu demokratiju se sada izjašnjava 31 posto građana, četiri procenta više nego za PASOK.
To se prvi put desilo od 2009. godine, kada je premijer Papandreu na izborima osvojio 44 posto glasova, deset posto više nego vodeća opoziciona partija.
Politički analitičari u Grčkoj, međutim, upozoravaju da bi vanredni izbori doveli zemlju u još veću ekonomsku i političku krizu. Pogotovo što u ovom trenutku nijedna stranka ne bi mogla da formira stabilnu vladu.
(FENA/em)