Istraživanja su pokazala da optimisti rade dulje i bolje zarađuju


Jača aktivnost mozga

Tali Sharot, neuroznanstvenica s University College London, već godinama se bavi istraživanjem neurološke baze pozitivnih strana ljudske prirode, uključujući i optimizam. Prije nekoliko godina Sharot je otkrila da su s optimističkim razmišljanjem u mozgu povezana amigdala i rostralni dio prednjeg cingularnog korteksa (rACC).

Amigdala, mala bademasta struktura duboko u mozgu ima središnju ulogu u procesuiranju emocija, dok rACC, područje u frontalnom korteksu, koje poput svojevrsnog skretničara oblikuje pozitivne emocije i asocijacije. Što je osoba optimističnija, to je tijekom razmišljanja o pozitivnim događajima u budućnosti jača aktivnost u ta dva područja mozga.

Blagotvorni učinak

- Ove su spoznaje posebno fascinantne jer i amigdala i rACC pokazuju abnormalnu aktivnost kod depresivnih ljudi. Dok zdravi ljudi iščekuju da će budućnost biti bolja nego što se zapravo dogodi, ozbiljno depresivni ljudi pokazuju pesimističku pristranost: oni očekuju da će stvari biti lošije nego što ti bude - rekla je Sharot, istaknuvši kako su blago depresivni ljudi najtočniji u predviđanju budućnosti jer vide svijet kakav je.

- Drugim riječima, u odsutnosti neurološkog mehanizma koji generira nerealističan optimizam, moguće je da bi svi ljudi bili blago depresivni - rekla je Sharot koja smatra da se optimizam razvio tijekom evolucije našeg mozga jer je ljudima povećao šanse za preživljavanjem.

- Čak i kad je bolja budućnost često samo iluzija, optimizam ima jasan blagotvorni učinak u sadašnjosti. Nada umiruje naš um, snižava stres i poboljšava fizičko zdravlje. Istraživanja među oboljelima od raka pokazuju da će pesimistični pacijenti stariji od 60 godina vjerojatno umrijeti osam mjeseci ranije nego oni optimističniji iste dobi i početnog zdravstvenog statusa - rekla je Sharot koja smatra da je vedar pogled na svijet uvjetovan “genima za optimizam”.
Poput crnog vina

Optimizam nas tjera da napredujemo i ostvarujemo zacrtane ciljeve. Istraživanja pokazuju kako optimisti rade dulje i pokazuju tendenciju da bolje zarađuju.

No, preveliki optimizam ponekad može dovesti do globalne krize. To se dogodilo 2008. godine kada su investitori, bankari i ekonomski regulatori očekivali bolji profit nego je to bilo opravdano. Manju Puri i David T. Robinson, ekonomisti sa Sveučilišta Duke, upozoravaju da je optimizam u financijskom poslovanju poput crnog vina. Čaša dnevno je ljekovita, ali cijela boca može biti opasna.

(Jutarnji.hr, BLIN MAGAZIN/tg)