Na osnovu usvojene Stolačke deklaracije oformljena je Platforma za implementacije iste. Pri tome, Platforma je definisana kao:

krovna inicijativa u oblasti kulture i umjetnosti koja se zalaže za: uvažavanje važnosti kulture i umjetnosti za napredak društva, povećanje ukupnog budžeta za umjetnost i kulturu, transparentnost poslovanja javnih subjekata i dodjeljivanja finansijskih sredstava na bazi jasnih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija za odlučivanje žirija/vijeća koje čine profesionalci u datim umjetničkim oblastima. Platforma pruža podršku umjetničkim strukovnim udruženjima i inicijativama za uređenje sektora umjetnosti i kulture u funkcionalan sistem, kako generalno tako i u pojedinačnim umjetničkim oblastima. Platforma će pružiti podršku inicijativama za profesionalizaciju pojedinačnih umjetničkih polja i podržaće ih u njihovim procesima zagovaranja za unaprijeđenje položaja umjetnika i umjetničkih institucija.

U svrhu daljnjeg organizovanog rada umjetnika i kulturnih radnika, vladinih kulturnih organizacija i nevladinih, nezavisnih centara, 16. juna u Art Kinu biće organizovan drugi sastanka potpisnika i budućih potpisnika Dekleracije, sa slijedećim dnevnim redom:

1. Upoznavanje kulturnih radnika i umjetnika koji do sada nisu potpisali Stolačku deklaraciju sa njezinim sadržajima

2. Prezentiranje uspješnih primjera lobiranja i zastupanja interesa u kulturi u BiH

3. Daljnja koordinacija Platforme

Press-konferencija za medije, koja će se održati u četvrtak, 16. juna u 12 sati u Art Kinu Kriterion (Obala Kulina bana 2), kada ćemo govoriti daljnem radu Platforme, prikaziti dokumentarni tv-priloga «Kultura danas» i imati svečano potpisivanje Stolačke deklaracije od strane novih potpisnika.

STOLAČKA DEKLARACIJA O KULTURI U BOSNI I HERCEGOVINI (tekst deklaracije prenosimo u cjelini)

Dosadašnji rezultati pokazali su kolika je snaga i potencijal umjetnosti i kulture u našoj zemlji. Kulturna djelatnost čini da postajemo bolji ljudi i bolje društvo, nezamjenjiva je u procesu pomirenja, ima spektakularan uspjeh u predstavljanju Bosne i Hercegovine u svijetu, i ključna je kao edukacijski i civilizacijski proces u Bosni i Hercegovni.

Narodi koji ne izgrađuju svoj autentični doprinos savremenoj svjetskoj kulturi i civilizaciji osuđeni su na periferiju i zaborav. Države koje ne uvažavaju svoje umjetnike i ne stvaraju okolnosti za kulturni razvoj same sebe diskvalificiraju iz klase naprednih država.

Umjetnici su glas kritičkog razuma i glasnogovornici slobode. Umjetnici daju glas onima koji nemaju glas, oni su vizija budućnosti i priprema za tu budućnost, intuicija koju treba njegovati.

Svaka reforma počinje od umjetnika kao centra kulture.

Sistematsko i dugoročno planiranje okolnosti za razvoj kulutre, temeljno razumijevanje multikulturalizma i demokratskih procesa, sinhronizacija sa evropskom zakonskom regulativom i korak sa savremenim razvojem u svjetskoj kulturi – ovo su uslovi bez koji se ne može - conditio sine qua non - za razvoj Bosne i Hercegovine kao savremene evropske i svjetske države.

Smatramo da je neophodno da se u cilju strateškog planiranja i dugoročnog boljitka poduzmu sljedeće mjere i aktivnosti u oblasti kulture i kulturne politike:

1. Kulturu definirati kao jedan od PRIORITETA za sve nivoe vlasti BIH u političkom i finansijskom smislu.
2. Definirati, planirati i realizirati temeljnu Reformu u kulturi u BiH što podrazumijeva:

• definiranje ciljeva kulturnog razvoja
• definiranje načina organizacije i upravljanja u kulturi
• uspostavljanje KRITERIJA podržavanja uspješnih organizacija i pojedinaca
• intenziviranje sredstva u produkcionu djelatnost
• reformisanje neproduktivne potrošače javnog novca
• omogućavanje razvoja uspješnih nezavisnih produkcija i pojedinaca
• stimulisanje regionalnog i evropskog povezivanja
• harmoniziranje pristupa različitih nivoa vlasti
• reformisanje načina finasiranja i načina monitoringa
• otklanjanje prepreka za poticanje kulture u fiskalnom sistemu
• uvođenje metoda pojačane odgovornosti za nadležne institucije i javne ustanove
• hitno otklanjanje svih administrativno- pravnih prepreka na svim nivoima vlasti za razvoj kulture
• zahtijevanje nove javne rasprave o akcionom planu za implementaciju strategije kuluturne politike u BiH

3. Ovaj proces je potrebno pripremiti do oktobra mjeseca 2011. i započeti najkasnije do 15. oktobra 2011.

Reforma mora obuhvatiti sve gradove u BiH, ne samo Sarajevo i ne samo Banja Luku, Mostar, Tuzlu, Zenicu i Bihać, nego i sve male gradove u kojima nema nikakvih uslova za kulturu, a tzv. «elitna kultura» ignoriše postojanje i potrebe građana u ovim sredinama.

Kultura pripada svima, ona nije nadgradnja, ona je osnovna ljudska potreba i osnovno ljudsko pravo.

Stolac, 3. juni 2011.

Potpisnici:

Ivica Šarić Ministar kulture i sporata kanton Sarajevo, operni umjetnik
Haris Pašović direktor East West Centra, reditelj
Dino Mustafić direktor MESS-a, reditelj
Mirsad Purivatra direktor Sarajevo film festivala
Edin Zubčević direktor Jazz festival Sarajevo
Jasmila Žbanić rediteljica, kreativna direktorica UG „Deblokada“
Adisa Bašić književnica
Boro Kontić direktor Media centra
Edina Papo direktorica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo
Ermin Sijamija direktor Drame Narodnog pozorišta Sarajevo
Tim Clancy urednik „Inside“ magazina
Saša Gavrić direktor Sarajevo open centra
Sadžida Tulić Kriterion Sarajevo
Monja Šuta Hibert Pravo ljudski festival
Gorčin Dizdar Fondacija Mak Dizdar
Boris Balta direktor UG „Magic Factory“
Ines Tanović rediteljica, Dokument produkcija
Aida Vežić Udruženje za kulturu i umjetnost "CRVENA"

(DEPO PORTAL)