Piše: Vildana Selimbegović

Da je u pitanju svođenje akademije kao institucije na princip hutbe, odnosno usvajanja Cerićevih instrukcija i obrazloženja po svaku (pa i naučnu) cijenu, jasno je zapravo i iz samog Cerićevog obrazloženja: akademici BANU-a bit će "jedna duša i jedno tijelo". Godinama već kritičari Cerićevog angažmana u funkciji reisu-l-uleme IZBiH upozoravaju na njegovu ambiciju da Bošnjake svede na nivo plemena. Sada postaje jasno da Cerićevo bošnjačko pleme treba da dobije regionalni značaj

Da slika govori puno više od riječi, uvjerili smo se i prošle sedmice, kada je u Novom Pazaru osnivana Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, tzv. BANU. Fotoobjektiv je ovjekovječio Muhameda Filipovića, Ferida Muhića, Mustafu Cerića i Muamera Zukorlića kako stoje držeći se za ruke, visoko podignute, kao da će kolo zaigrati. Akademski, nema šta. Veselje je kompletirano nadahnutim govorima: novokomponovana je akademija već proglašena "institucijom od najvećeg značaja za život našeg naroda" (Filipović); "BANU će djelovati na prostoru BiH, Sandžaka i u drugim zemljama" (Muhić); "kada se bude pisao treći memorandum SANU, neće se moći pisati dok se ne pročita naša deklaracija BANU" (Cerić), "prvi put poslije jednog cijelog stoljeća mi imamo elitnu instituciju koju su osnovali najznačajniji pojedinci iz bošnjačkog naroda" (Zukorlić).

Prvi među najznačajnijim pojedincima je svakako predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje BANU-a Muamer Zukorlić, sandžački muftija. Ovaj BANU akademik je rođen 1970. (selo Orlje, opština Tutin), završio je šerijatsko pravo u Alžiru, te pohađa postdiplomske studije u Libanu (na zvaničnoj web stranici Muftijstva stoji da je Zukorlić "položio sve ispite i sprema magistarski rad"). Od uobičajenih akademskih postignuća u Zukorlićevoj biografiji nema nikakvih tragova, no krase ga "visoke organizacione sposobnosti, opšta pismenost i misionarski afiniteti" (također citat sa zvanične stranice Muftijstva).

Drugi najznačajniji pojedinac među Bošnjacima je Mustafa ef. Cerić, reis IZBiH. Rođen 1952. u Velikom Čajnu kod Visokog, diplomirao na Al-Azharu u Kairu, zavšio postdiplomske studije iz islamske teologije u Chicagu, gdje je i doktorirao. Objavio je čak dvije knjige: 1995. na engleskom "Roots of Synthetic Theology in Islam" u Kuala Lumpuru, te 2002. „Vjera, narod i domovina" u Sarajevu, što je zapravo zbirka "izabranih hutbi, intervjua i govora reisu-l-uleme za (prvih) devet godina njegova mandata".

Treći najznačajniji pojedinac među Bošnjacima je naravno Muhamed Filipović: upravo su Filipovića uzimali za primjer svi oni koji su kritizirali Akademiju nauka i umjetnosti BiH i njezina odstupanja i skretanja u politiku. Uvijek u potrazi za funkcijama, Filipović će - vjerovali ili ne - predsjedavati BANU-om u Sarajevu?! Osim Filipovića, ANUBiH dijeli još jednog člana sa BANU-om: Ejupa Ganića, odnedavno i nositelja novoutemeljenog priznanja Rijaseta IZBiH, Alema bosanskog gazije. O gaziji Ganiću je na stranicama ove novine iscrpno pisao, također akademik - prof. dr. Esad Duraković. Duraković je, da ne bi slučajno bilo dilema, član ANUBiH. "Ganić je bio član Predsjedništva laičke države, za kakvu se uvijek borio, dok mu naziv "gazija" i obrazloženje Utemeljivača priznanja (da se borio za "dobrobit ... islamske vjere") imputira nešto što je netačno i što revidira ciljeve borbe cijeloga Predsjedništva: ono se borilo za laičku državu, za dobrobit svih vjera u njoj i svih njenih patriotski orijentiranih naroda i građana, a ne samo bošnjačkoga. Ovakvo obrazloženje odličja i izbor laureata predstavlja fatalnu pogrešku u vezi sa preocjenjivanjem i ideološko-političkim situiranjem borbe koju je vodilo Predsjedništvo." 

Čini se, zapravo, da ovo Durakovićevo isticanje različitosti između Rijaseta IZBiH i države BiH biva poučno i u slučaju BANU-a. Ako ni zbog čega drugog, ono zbog panbošnjaštva o kome je na osnivačkom skupu BANU-a govorio akademik Zukorlić. Također i zbog političkih poruka koje je u ime BANU-a odaslao akademik Cerić. Ovaj vjerski akademski dvojac u Novom Pazaru niti jednog časa nije govorio o nauci ili umjetnosti, već samo o svojoj ideološko-političkoj matrici koja je bazirana na prijetnjama drugim i drugačijim. Upravo zato je osnivački skup BANU-a mnogo više podsjećao na formiranje bošnjačke, prilično desno orijentirane stranke negoli bilo kakve naučne ili obrazovne institucije. Posebno je Cerić bio inspiriran željama da se javno obrati srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, "ocu srpske nacije Dobrici Ćosiću", ali i Hrvatima Bosne i Hercegovine. I to u maniru već viđenom na blagajskom mevludu ili onomad kada je poručivao Kome ba da se mi prilagođavamo.

No, da je u pitanju svođenje akademije kao institucije na princip hutbe, odnosno usvajanja Cerićevih instrukcija i obrazloženja po svaku (pa i naučnu) cijenu, jasno je zapravo i iz samog Cerićevog obrazloženja: akademici BANU-a bit će "jedna duša i jedno tijelo". Godinama već kritičari Cerićevog angažmana u funkciji reisu-l-uleme IZBiH upozoravaju na njegovu ambiciju da Bošnjake svede na nivo plemena, a sada postaje jasno da Cerićevo bošnjačko pleme treba da dobije regionalni značaj.

Aida Ćorović, direktorica nevladine udruge Urban in iz Novog Pazara, upozorava da je jedan od ciljeva BANU-a da zavadi Bošnjake Sandžaka sa Beogradom. Ona također tvrdi da je zapravo prava podvala zvaničnog Beograda Bošnjacima Sandžaka upravo postojanje "Zukorlićevog univerziteta" na kojem "deca koja nemaju kapacitet da upišu ozbiljan fakultet završe kao doktori nauka". Samo prošle godine je podijeljeno 50 doktorskih titula na ovom univerzitetu, tvrdi Ćorovićka, koja BANU vidi i kao početak kampanje za izbor reisa IZBiH naredne godine. Po njezinim procjenama, "Zukorlić je Cerićev kandidat".

Ako je zato Zukorlić inicijator okupljanja najznačajnijih pojedinaca među Bošnjacima u instituciji od najvećeg značaja za život našeg naroda koja će djelovati na prostoru BiH, Sandžaka i u drugim zemljama (što valjda podrazumijeva da je i Sandžak država?!), onda Sabor Islamske zajednice BiH već sada ima razloga za brigu. No, poznavajući prilike u BiH i metode samog Cerića, više bih se priklonila tezi da je i BANU, baš kao i mahanje mogućom Zukorlićevom kandidaturom, zapravo samo Cerićeva parada. Iz koje Bošnjaci treba da razumiju kako je on nezamjenjivi reis i da im valja što prije opet mijenjati Ustav IZBiH da ga proglase doživotnim. Pa zar nije već i akademik postao?

Oslobođenje/DEPO PORTAL/a.k.