- Prvi put u istoriji Belgije vodeća politička stranka u zemlji je jedna separatistička stranka, a riječ je o NVA (desničarskoj Neoflamaskoj alijansi) koja je na izborima osvojila 28,2 odsto glasova u Flandriji - podsjeća politikolog Vensan de Korbiter.

Prvi put, takođe, flamanske partije traže postizanje dogovora o prijenosu još većih ovlašćenja na regione, što zahtjeva dvotrećinsku većinu u parlamentu, i to prije stvaranja nove vlade, javlja Beta.

- To znači da treba da pregovaramo o preuređenju beligijske države sa strankom za koju se s pravom smatra da želi nestanak Belgije - ocjenjuje De Korbiter, sumirajući težinu izazova pred kojima se našla zemlja.

Frankofoni Valonci, koji predstavljaju 40 odsto belgijskog stanovništva i 60 odsto Flamanaca, strahuju da bi dodatna autonomija koju traže u Flandriji oslabila oba regiona i dovela do raspada zemlje.

Posljednjih godinu dana tekuće poslove u vladi obavlja odlazeći kabinet Iva Leterma i, da paradoks bude veći, sasvim se dobro snalazi. Ako tokom ljeta najjače stranke iz oba regiona ne postignu dogovor, na jesen bi mogli biti raspisani novi izbori, uz rizik da razlike u stavovima najvećih političkih protagonista nakon toga budu još veće.

Istovremeno, prema istraživanju javnog mnijenja čiji su rezultati juče objavljeni, dvije trećine Belgijanaca vjeruje da će njihova država biti sposobna da izbjegne raspad, javlja Beta.

(DEPO, BLIN/md)