FERID MUHIĆ, PREDSJEDNIK BOŠNJAČKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

Sindrom inferiornosti kod Bošnjaka vrlo je izražen i raširen. To je sindrom potrebe da se ulaguju onome ko je jači

Arhiva 11.06.11, 10:01h

Telefon predsjednika novoosnovane Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) prof. dr. Ferida Muhića jučer nije prestajao zvoniti. Muhiću stižu čestitke i poruke podrške iz cijelog svijeta. Čak i iz Beograda i Niša, piše Dnevni avaz

Ferid MuhićDan nakon Osnivačke skupštine BANU-a, akademik Muhić za Dnevnji avaz objašnjava da će sjedište Bošnjačke akademije biti u Sarajevu, gdje će ona uskoro biti službeno registrirana i inaugurirana, a ne u Novom Pazaru, gdje je u četvrtak osnovana.

VEZANI TEKST: AUDIO/POSLUŠAJTE GOVOR REISA MUSTAFE CERIĆA: Nek' nas Ćosić čuje i iz Novog Pazara! Braćo iz Albanije, udružimo se!

- Akademija je bošnjačka i ja ne mogu zamisliti nešto što bi bilo bliže centru i više odgovaralo svim uvjetima, uključujući i infrastrukturne i intelektualne, nego što je to Sarajevo - kaže dr. Muhić.

Komentirajući komentare da su Bošnjačku akademiju osnovale "hodže", odnosno islamski učenjaci, teolozi, profesor Muhić uvjerava da ne postoji "načelna averzija prema teolozima, već samo averzija prema islamskim teolozima i učenjacima".

- Kao što ne postoji averzija prema institucijama, već bošnjačkoj nacionalnoj instituciji. To moramo razgraničiti. Ovdje, dakle, konkretno smeta islamski učenjak, alim, i bošnjačka akademija. Ne samo Srbi i Hrvati nego u okviru čitave evropske nauke, od renesanse i prosvjetiteljstva, naučni krug ulazi u direktnu saradnju s najvišim klerikalnim ili crkvenim krugovima. Od njih imaju direktnu podršku i pomoć. Mnogi od prvih i vodećih likova u danas najpoznatijim evropskim akademijama bili su biskupi i svećenici... Slično je i u Rusiji. To je svjetska praksa i nije ništa čudno - objašnjava Muhić.

Ferid Muhić i reis Mustafa Cerić

Predsjednik BANU-a sa čuđenjem gleda na pitanja poput onoga zbog čega se osniva BANU ako već postoji Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH.

- Metafora jeste, ali je isti smisao. Ako neko izgradi lijepu kuću, možete li razumjeti onoga koji kaže: "Zašto da još neko gradi lijepu kuću?!" Zašto praviti još lijepih slika ako je neko već napravio lijepu sliku ili, ako se uradi dobro djelo, zašto raditi još dobrih djela?! Mi ćemo raditi na misiji dobra. Kako može bilo ko reći zašto da radimo dobro kada već drugi rade dobro - pita se profesor Muhić.

Kaže da je cilj Bošnjačke akademije da radi na afirmaciji, prema njemu, najzapostavljenijeg naroda. Upozorava da je još "posve normalno da se koristi izraz muslimani, a ne Bošnjaci". Također, ne prihvata se bosanski jezik.

- Zaista, jedini narod kojem je državnim ediktom oduzeto pravo na ime i ime jezika jesu Bošnjaci. Ja sam odrastao kao pripadnik grupe neopredijeljenih. Pri tome se očekivalo da se ta grupa počne opredjeljivati između Srba i Hrvata. Neopredijeljen znači biti neopredijeljen dok se ne opredijeliš. Bilo je jasno da se sve priprema za iščezavanje te grupe, tog naroda. Mi ćemo posebno raditi na afirmaciji ili reafirmaciji Bošnjaka. To nije izmišljanje novog imena, već afirmacija onoga koje je funkcioniralo stoljećima, kao i ime našeg jezika. Naša nacija je sistematski i institucionalno brisana. Bošnjaštvo je odumiralo i gasio se pojam bosanskog jezika - mišljenja je on.

Sramota je, dodaje, dokazivati bilo kome "ko smo mi Bošnjaci". Jer, "ni Srpska ni Hrvatska akademija ne objašnjavaju ko su Srbi i Hrvati".

- Zna se ko su Bošnjaci. Zamislite da Englezi objašnjavaju ko su - kaže Muhić. 

Posebno važnim Muhić smatra afirmaciju i jačanje bošnjačkog jedinstva.

- Važan je unutrašnji integritet i kohezivnost bošnjačkog naroda. Moramo ga ujediniti nekim duhovnim vezama! Ima neka tajna veza, kao što kaže pjesma. Nad Bošnjacima se provodi, ne fragmentacija, već atomizacija. Jer, atom je taj koji se više ne može dijeliti. Dakle, žele da nas svedu na jedinke, da nas dovedu do elementarnih čestica, do pojedinaca koji nemaju ništa zajedničko i nisu dio integrativnih procesa. Naravno da je trend te atomizacije glavni razlog napada na osnivanje Bošnjačke akademije. Zato se ide na uništavanje bošnjačkog tkiva - zaključuje Muhić.

Muhić nije želio posebno komentirati stav dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Šaćira Filandre da je naziv Bošnjačka akademija pretenciozan i da je to ustvari udruženje građana, da je njen značaj minoran i da iza svega stoje nekompetentni ljudi.

- Izjave bez osnova ne treba komentirati, treba ih ignorirati. Tu izjavu ću ignorirati, jer je irelevantna... Taj sindrom inferiornosti kod Bošnjaka vrlo je izražen i raširen. To je sindrom potrebe da se ulaguju onome ko je jači. Po modelu "kraju lađu" - smatra Muhić.

(Dnevniavaz.ba/md)