Prve slučajeve zaraze smrtonosnom bakterijom E. coli bilježe i Poljaci. Naime, u Poljskoj je oboljela jedna 29-godišnjakinja koja je prije toga boravila na području Hamburga te sedmogodišnji dječak, koji je u teškom stanju jer ima hemolitičko uremički sindrom (HUS), a njegov se otac vratio iz Njemačke prije nekoliko dana. U Švicarskoj je otkriveno pet novih pacijenata zaraženih bakterijom E. coli, čime se broj oboljelih od početka svibnja popeo na 13.

No, čini se da se epidemiji E. coli nazire kraj jer broj oboljelih ne raste u istoj mjeri kao proteklih sedmica, tvrdi njemački ministar zdravstva Daniel Bahr. Ipak, moglo bi biti još smrtnih slučajeva među oko 700 bolesnih Nijemaca kojima su stradali bubrezi.

Do danas je umrlo 26 osoba, od kojih 25 u Njemačkoj i jedna u Švedskoj, a oboljelo je 2648 ljudi. S druge strane, evropski zdravstveni autoriteti tvrde da je Njemačka u slučaju dosad neviđene zaraze novim sojem bakterije E. coli reagirala haotično. O tome svjedoči i činjenica da se još uvijek ne zna izvor zaraze, a teško je reći hoće li se ikad i saznati.

Nijemci se optužuju i za nepromišljene reakcije kad su za zarazu najprije optužili španski krastavac, pa paradajz, potom i salatu te konačno klice grahorica premda su analize pokazale da to povrće nije izvor E. coli. Direktor za zarazne bolesti Svjetske zdravstvene organizcije, dr. Guenael Rodier, kazao je da su istražitelji trebali naći izvor zaraze u sedam dana od prvih zabilježenih slučajeva, jer je nakon tog roka teško povezati pacijente s kontaminiranom hranom.

(Jutarnji.hr, DEPO, BLIN/dg)