Iako za nekoga to može biti iznenađenje, priroda ima visoku ekonomsku vrijednost. Zapravo nam studija WWF-a, koju izrađujemo, pokazuje da je Park Prirode Hutovo blato od značajne ekonomske vrijednosti i da njegovo očuvanje nije značajno samo za sva živa bića koja ovise od njega, nego i za ekonomiju cijele regije,“ kazao je Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a.

PES studija usluga ekosustava Hutovog blata jasno pokazuje, da je voda najvažniji i najkritičniji resurs Hutovog blata. Pored podržavanja bogate biološke raznolikosti, vode Hutovog blata nude i cijeli spektar ekonomsko značajnih usluga od velike važnosti za ljudsku dobrobit i ekonomiju, od podržavanja poljoprivrede i ribolova, do ublažavanja prirodnih opasnosti kao što su poplave, koje su samo u 2010. uzrokovale milionske štete.   

Hutovo blato, koje je prepoznato kao međunarodno važna močvara Ramsarske konvencije, u ovom trenutku je pod velikim pritiskom nedostatka vode. Razlog leži u 11 hidroelektrana u slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice, čije upravljanje je izvor nedostatka vode u Parku Prirode. Situacija će se još pogoršati sa izgradnjom još sedam velikih hidroelektrana, koje predstavljaju veliku prijetnju ekosustavima Hutovog blata i uslugama koje oni nude ljudima.

“Koncept plaćanja usluga ekosustava podržava održivi razvoj strategije upravljanja prirodnim resursima koji direktno koristi gospodarstvu i društvu,“ kazala je Ivana Marević, vođa izrade PES analize za Hutovo blato.

Sve jači uticaj ljudi i industrije na ekosisteme Hutovog blata do kojeg dolazi zbog intenzivne potražnje vode za potrebe poljoprivrede i hidroenergije, održavanja umjetne vodne infrastrukture i krivolova, sve više narušavaju kapacitet močvara za nuđenje ekosustavnih usluga za dobrobit ljudi. Studija WWF-a, čiji rezultati će biti objavljeni krajem jula, ponuditi će konkretne odgovore o tome, kako imati koristi od PES sheme u Hutovom blatu, a nadamo se i u drugim zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini. 


(BLIN MAGAZIN/tg)