Rusija i SAD su na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a imali suprotne stavove o redovnim polugodišnjim izvještajima koje je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko predstavio tom organu UN-a.

Dok je Vitalij Čurkin, ruski ambasador u UN, govorio da bi bilo kakav pokušaj nametanja dodatnih uslova i unilateralne akcije za Rusiju bile neprihvatljive, Rozmeri Di Karlo, predstavnik SAD u tom tijelu, rekla je da ta zemlja podržava OHR i aktivnosti visokog predstavnika.

Naime, Incko je u svom obraćanju u SB rekao da su izvori nestabilnosti u BiH odluke NS RS o referendumu, kao i osnivanje Hrvatskog narodnog sabora, čije odluke, kako je istakao, 15 godina nakon Dejtona nisu dobrodošle. Takođe je preporučio da SB podrži, ne samo ostanak OHR-a, nego i ostanak izvršnih ovlaštenja visokog predstavnika, odnosno bonska ovlaštenja, kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije.

Međutim, bonska ovlaštenja se, prema ruskom ambasadoru, mogu koristiti samo u izuzetnim situacijamam, a, kako je naveo, trenutna situacija u BiH nije takva.

On je preporučio članicama SB-a da prouče pismo koje im je poslao predsjednik RS Milorad Dodik, u kojem je upozoreno da visoki predstavnik za nametanja odluka nema utemeljenje u Dejtonskom sporazumu. Čurkin je naveo da referendum ne krši Dejtonski sporazum, i dodao da po Aneksu deset, visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone kojima se traže izmjene Dejtonskog sporazuma.

Čurkin je SB-u predložio i da se OHR što prije transformiše u EUSR, a ispunjavanje 5+2 uslova i ciljeva prepusti Savjetu za implementaciju mira. Objasnio je da je potrebno održati princip da autentične partije iz sva tri naroda participiraju u vlasti na nivou države, pojasnivši da unilateralne akcije visokog predstavnika za formiranje vlasti na nivou FBiH krše duh Dejtona, a suspenzija odluka CIK-a je, kako je istakao, kontraproduktivna.

Čurkin naveo da referendum ne krši Dejtonski sporazum

Sa druge strane, Di Karlova je istakla da su "unilateralnim akcijama RS ugroženi sami temelji Dejtonskog sporazuma", te najavila da SAD pripremaju vlastite mjere koje će iskoristiti ukoliko bude bilo potrebno, ne preciziravši o čemu je riječ.

"Akcije RS bacaju sumnju na namjere RS da je ona posvećena vladavini prava i evropskim integracijama", istakla je ona.

Podržavajući najavljeno pojačano prisustvo EU u BiH, navela je da se "SAD protive podjelama, govoru mržnje i negiranju genocida u Srebrenici".

Ambasadori Velike Britanije, Njemačke i Francuske su takođe izrazili podršku Incku i dodali da su zabrinuti najavama o referendumu, koji, po njima, ugrožava vladavinu prava i Dejtonski sporazum. Sve ove zemlje su pozvale političke lidere u BiH da probleme riješe međusobnim dijalogom.

Predstavnik EU delegacije u UN-u Pedro Serano je podržao visokog predstavnika, ali i dodao da bi probleme u vezi s pravosudnim sistemom u BiH trebalo otvoriti kroz razgovore u institucijama.

"Primjedbe koje ima RS bi mogle biti legitimne, ali one moraju biti rješavane na institucionalni način", istakao je on.

Feodor Starčević, ambasador Srbije u UN-u, je istakao da zvanični Beograd podržava Dejtonski mirovni sporazum i dogovor tri naroda i dva entiteta, te da se ta zemlja ne miješa u unutrašnje stvari BiH, čiji teritorijalni integritet u potpunosti podržava. On je istakao da je Srbija protiv diskvalifikacije legitimnih političkih predstavnika u BiH, i naveo da nijedan strani ili domaći subjekt ne bi trebalo da ima moći koje bi prevazilazile legislativne organe BiH.

Ivan Barbalić, ambasador BiH u UN-u, je istakao važnost pozicije međunarodne zajednice u BiH, te da se ne treba stvoriti pogrešna slika da se u BiH samo govori o tri etničke grupe već da neki od njih koji dolaze iz različitih etničkih grupa rade zajedno.

Incko će se danas sastati u Vašingtonu sa zamjenikom američkog državnog sekretara Džejmsom Stajnbergom i zamjenikom pomoćnika Tomasom Kantrimenom.

Gubi cijela BiH

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da se predsjednik RS Milorad Dodik doveo u poziciju da će izgubiti šta god da uradi, ali i istakao da kad gubi jedan dio BiH, gubi cijela zemlja.

"Ako provede referendum, ući će u konflikt s većim dijelom međunarodne zajednice, izuzev mišljenja ruskog ambasadora u BiH i Ministarstva spoljnih poslova Srbije iza kojeg, nadam se, ne stoji vlast Srbije", rekao je Komšić. Prema njegovim riječima, referendum nije institut koji se u BiH poteže olako kao u drugim zemljama, jer se na jedan referendum može odgovoriti drugim i opet nema rješenja već samo koristi političkim namjerama političke elite.

"Ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko direktno se miješa u unutrašnja pitanja u BiH. On nije prvi ambasador koji to čini i ne samo ruski. Nažalost, u BiH i izvan BiH neko stalno sebi daje za pravo da se upliće u naše unutrašnje stvari, a to čine i naši susjedi i istočni i zapadni", smatra Komšić.
Izetbegović: Ključni momenat za BiH

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je generalnom sekretaru UN-a Ban Ki Munu i predsjedniku Savjeta bezbjednosti UN-a Žeraru Arou pismo u kojem navodi da je BiH trenutno potrebna snažna podrška međunarodne zajednice da bi se zaustavio rastući trend dezintegracija i zemlja vratila na put reformi i evroatlantskih integracija.

"Destabilizujuće aktivnosti moraju biti zaustavljene prije nego što izmaknu kontroli. Zato pozivam Savjet bezbjednosti UN-a da izrazi punu podršku ovlaštenjima i odlukama visokog predstavnika, podsjećajući sve aktere da se te odluke moraju poštovati i sprovoditi", navodi se u pismu.

Izetbegović smatra da je nastupio "ključni momenat za BiH", te da bi kriza koja se odvija u BiH, ako ne bude spriječena, mogla predstavljati prijetnju miru i bezbjednosti zemlje, saopšteno je juče iz Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Nezavisne/DEPO PORTAL/a.k.