Ta prvostupanjska presuda važna je jer je spriječen pokušaj stvaranja pravne prakse na osnovi koje bi izdavači kao nositelji iskorištavanja autorskih prava imali pravo autorima (novinarima) zabraniti stručnu raspravu o tome jesu li cenzurirani, otkriva Lider Press.

HRT se u svojoj tužbi pozivao na neograničeno autorsko pravo iskorištavanja, i to do mjere da ima pravo zabraniti prikazivanje autorskog djela (bunkerirati novinarski prilog).

Sudac Dobronić nije prihvatio da HRT ima to neograničeno pravo jer je ugovorom s autorom HRT preuzeo obvezu objavljivanja autorskog djela (novinarskog priloga), a prikazivanje HRT može uskratiti samo ako dokaže da bi zbog prikazivanja nastala šteta krivnjom autora.

HRT u postupku nije dokazao krivnju autora (novinara autora priloga TV emisije 'Latinice: Zločini privatizacije ne zastarijevaju').

U usmenom obrazloženju svoje odluke sudac Dobronić istaknuo je i da je HRT kao ustanova javnog informiranja zakonski obvezan primjenjivati i odredbe o prava javnosti na informiranje, čak i unatoč eventualno mogućim štetama.

A u TV emisiji 'Latinica: Zločini privatizacije ne zastarijevaju' nesporan je interes javnosti jer je i naslov ustavnih promjena gotovo isti.

Pojednostavnjeno, ravnatelj HRT-a i odgovorni urednici morali su i nakon zaprimanja upozorenja Odvjetničkog društva Miljević i partneri da bi objavljivanjem TV emisije 'Latinica: Zločini privatizacije ne zastarijevaju' 'nastupila za Jadran film i i Vinka Grubišića šteta velikih razmjera' razmotriti hoće li prihvaćanjem zahtjeva iz tog Miljevićeva upozorenja prekršiti prava na javno informiranje i obaviještenost građana, odnosno bili su obvezni kao uprava javne televizije pretpostaviti pravo javnog informiranja privatnom pravu tvrtke Jadran filma i Vinka Grubišića.

(Lider Press, BLIN, sv)