- OHR je suviše uključen u dnevnu politiku i ove godine je nekoliko puta nepotrebno intervenisao. Te intervencije su više bile pod pritiskom iz Sarajeva nego pod pritiscima iz inostranstva. OHR neće riješiti probleme u BiH i međunarodna zajednica mora formulisati nove i drugačije politike koje se ne zasnivaju na bonskim ovlašćenjima već na domaćem dijalogu inače će se stalno iz krize u krizu stvari gurati pod tepih prisilnim odlukama OHR-a - istakao je Radojičić.
GLAS: Kakve su reakcije najviših zvaničnika Evropske unije sa kojima ste razgovarali u Briselu povodom odluke Narodne skupštine RS da raspiše referendum?
RADOJIČIĆ: U Briselu sam imao između 15 i 20 sastanaka sa svima onima koji se bave BiH, a koji su se u tom momentu nalazili u sjedištu EU. Očito je da smo uspjeli otvoriti temu problema u pravosuđu BiH. Prije donošenja Odluke o referendumu tome se nije obraćala velika pažnja, a sada je to pitanje otvoreno na najvišem nivou. Naše primjedbe, komentari i kritike na rad Suda i Tužilaštva BiH i na stanje u pravosuđu na osnovu reforme koju je, praktično, sprovodila međunarodna zajednica, prvi put su dobile tu vrstu pažnje. Naišao sam na veliki interes za argumente i kritike koje sam iznio kada je u pitanju trenutna situacija u pravosuđu BiH. Drugi aspekt priče je referendum gdje postoji potpuno jedinstven pristup svih zvaničnika sa kojima sam razgovarao i za koje je on neprihvatljiv.
Formiranje vlasti GLAS: Kakav je stav zvaničnika u Briselu u vezi sa formiranjem vlasti na nivou BiH? RADOJIČIĆ: Čak i oni koji su nešto slabije informisani o dešavanjima u BiH prepoznali su da Republika Srpska nije problem za formiranje vlasti na nivou BiH, što je veoma važno i to je opšti stav u Briselu. Apsolutno je locirano da je problem u odnosima političkih subjekata i konstitutivnih naroda u FBiH. Postojalo je mnogo interesovanja za probleme Hrvata u FBiH i dosta kritika mnogih mojih sagovornika na ono što je učinila platformaška ekipa u formiranju vlasti u FBiH. Mnogi od mojih sagovornika u Briselu su bili veoma skeptični, ako ne i negativni, prema onome što je učinio visoki predstavnik kada je intervenisao u formiranju vlasti u FBiH. |
GLAS: Smatrate li da evropski zvaničnici nisu imali potpune informacije o stanju u pravosuđu BiH i nastojanjima RS prethodnih godina da se o tome razgovara? RADOJIČIĆ: Tek kada se desi neki vrlo radikalan korak ili dramatična situacija naiđete na spremnost da vas neko sasluša u međunarodnoj zajednici. S te strane Odluka o referendumu jeste postigla svoj cilj, a to je da se prvi put otvori ozbiljna rasprava o stanju u pravosuđu. Da li je RS morala da napravi takav radikalan korak? Čini mi se da jeste jer bez ovakve odluke i ovakvog ulaska u priču o pravosuđu BiH niko nas naprosto ne bi slušao. Takođe domaći partneri iz Sarajeva se nisu nijednom oglasili sa prihvatanjem bilo koje kritičke opservacije iz Banjaluke. Sve primjedbe sa sarajevske političke scene su se fokusirale na referendum i na pisanje i jadikovanje prema visokom predstavniku. Kod međunarodne zajednice ili barem jednog njenog dijela se vidi spremnost da se čuju argumenti, iako postoji takođe kod velikog broja njih stav da neće da razgovaraju pod bilo kakvim pritiscima ili ultimatumima, a referendum je za njih ultimatum.
GLAS: Da li je u Briselu bilo pritisaka na Vas da se povuče Odluka o referendumu?
RADOJIČIĆ: Skoro svi sagovornici u Briselu su imali jedinstven stav da RS treba da povuče Odluku o referendumu. U četvrtak je prvi put u pisanom obliku iz OHR-a došlo pismo u kojem visoki predstavnik traži da se odluka povuče i kaže da, ukoliko se to ne desi, on će je poništiti. Pri tome je zanimljiva i sudbina zaključaka NSRS, jer smo mi donijeli odluku o raspisivanju referenduma i set zaključaka koji se odnose na stanje u oblasti pravosuđa. Oko toga postoji potpuna konfuzija kako među ovdašnjim sagovornicima iz međunarodne zajednice tako i onima u Briselu. Veliki broj njih ne razumije zašto bi NSRS bilo zabranjeno pravo da ima stav. Drugi nacionalni parlamenti vodili su raspravu o stanju u BiH i utvrđivali stavove, a NSRS se zabranjuje da ima stav o pravosuđu. Zaključci su politički stav parlamenta, oni nisu zakon ili Ustav i nemaju karakter izvršnog akta. OHR je vrlo rigidan jer on traži, prema onome kako ja razumijem njihov dopis, ukidanje i zaključka NSRS i poziva se na to da su već ukinuli naše zaključke 2009. godine kada je bilo riječi o prenosu nadležnosti. Mnogi ljudi sa kojima sam razgovarao su veoma začuđeni time da neko poništava pravo na stav parlamenta.
GLAS: Posljednjih dana spekuliše se da je EU spremna da obavi analizu rada pravosuđa na nivou BiH?
RADOJIČIĆ: EU može da ponudi svoje procedure i mehanizme za sistematsku analizu stanja u pravosuđu u BiH i za generisanje određenih preporuka i standarda što mi je i stavljeno do znanja u Briselu u kontekstu eventualnog evropskog liderstva u novoj ulozi međunarodne zajednice u BiH. EU bi u analizu stanja u pravosuđu htjela ući i ranije nego što bi to bilo standardno u proceduri priključivanja EU i zajedno sa domaćim partnerima analizirati i naše primjedbe. Ono što je problem je to što su sve procedure EU jako spore. EU nije ta koja nameće rješenja, što je dobro, a loša strana je to što drugi partneri u BiH ne pokazuju apsolutno nikakvu spremnost da bilo šta promijene u sistemu pravosuđa u BiH i to je status kvo u kojem imamo postojeće stanje pravosuđa u BiH.
GLAS: Kako vidite razvoj situacije u vezi sa referendumom? Smatrate li da će biti poništena Odluka o referendumu ili njegovi rezultati?
RADOJIČIĆ: Još se nalazimo u uzlaznoj putanji krize i još su svi stavovi veoma tvrdi. Domaća politička elita u Sarajevu insistira na mjerama međunarodne zajednice, a međunarodna zajednica je još u procesu konsultacija. Zemlje koje učestvuju u radu Savjeta za primjenu mira nemaju isti stav i među njima postoje razlike o tome šta i kako činiti. Imamo i stav Rusije da referendum nije antidejtonski i da ne bi trebalo da je sporan. Nesumnjivo je da će iduća sedmica biti prostor za konsultacije. Visoki predstavnik putuje u Njujork gdje će se u utorak po našem vremenu održati sjednica Savjeta bezbjednosti UN i gdje će se razmatrati izvještaj o stanju u BiH.
Ivanić GLAS: Kako komentarišete to što je lider PDP-a Mladen Ivanić putem medija plasirao informaciju da će biti poništena Odluka o referendumu i da će političari iz RS biti sankcionisani? RADOJIČIĆ: Vodi se vrlo otvoren, specijalni, medijski i obavještajni rat sa plasiranjem, uz tačne, i polutačnih i netačnih informacija. To je klasična medijska kampanja u kojoj se ubacuje sve i svašta i u kojoj traju i javni i tajni pritisci u kojoj se gleda kako će ko reagovati na određenu informaciju, da li ima mekših ili žešćih reakcija, dokle ide nečija odlučnost, da li se neko prepao, da li je pokleknuo i da li je spreman da pod pritiskom promijeni mišljenje. To je klasični specijalni rat. Mislim da nijedan domaći političar ne zna šta će međunarodna zajednica preduzeti, pa čak ni neki strani zvaničnici. Ono što je jasno jeste upozorenje visokog predstavnika da će poništiti odluku i zaključke NSRS i da je to vjerovatno kraj iduće sedmice, kao neki rok kada se vraća iz Njujorka i Vašingtona. Sve ostalo su spekulacije, sa dobrom ili lošom namjerom. |
GLAS: Kako komentarišete specijalni izvještaj visokog predstavnika u BiH Valentina Incka upućen Savjetu bezbjednosti UN u kojem RS optužuje za najdrastičnije kršenje Dejtonskog sporazuma i rušenje ustavnog poretka BiH?
RADOJIČIĆ: Incko je pokušavajući da izvede “blic krig” pripremio i specijalni izvještaj protiv RS u kojem on situaciju jako dramatizuje objašnjavajući da se radi o najtežem kršenju Dejtonskog sporazuma od rata naovamo i tražeći nesumnjivu podršku za svoje poteze prije svega upotrebu bonskih ovlašćenja. Visoki predstavnik nije uložio nikakav napor u proteklim mjesecima da bude posrednik ili neko ko pregovara unutar BiH o problemima. Nema dileme da će, poslije konsultacija sa američkom administracijom, visoki predstavnik tražiti podršku za korišćenje bonskih ovlašćenja. Ne mogu spekulisati šta će ko preduzeti. EU je nedavno prihvatila nove politike i mehanizme prema BiH koje podrazumijevaju i podsticajne i restriktivne mjere. U slučaju neke eskalacije stanja, EU se može odlučiti i za primjenu daljih restriktivnih mjera. To nisu bonska ovlašćenja visokog predstavnika, nego politike EU prema pravnim i fizičkim licima u slučaju da ocijene da je to potrebno. Ta vrsta upozorenja stoji i ono je dato na znanje bez dileme i u razgovorima koji su vođeni i ovdje i u Briselu.
GLAS: Ko će biti odgovoran za eskalaciju krize u BiH ako budu upotrijebljena bonska ovlašćenja?
RADOJIČIĆ: To je uvijek pitanje procjene i interesa u inostranstvu. Ono što je veoma dobro je to da je došlo do ove serije sastanaka u Briselu jer ništa ne može da zamijeni živu riječ. Informisanje, ne samo Brisela, nego i drugih prestonica putem medija ili čak pristrasnih i vrlo dramatičnih upozorenja i dopisa iz OHR-a ili nekih drugih međunarodnih krugova je jednostrano. RS na međunarodnom planu probleme može otklanjati samo intenzivnijim prisustvom u centrima moći.
GLAS: Kako komentarišete činjenicu da predstavnici međunarodne zajednice uporno govore da konstitutivni narodi u BiH treba da razgovaraju o svojoj budućnosti, a da Incko ni u jednom momentu nije spomenuo mogućnost razgovora o pravosuđu BiH?
RADOJIČIĆ: OHR je suviše uključen u dnevnu politiku, ove godine je nekoliko puta nepotrebno intervenisao i te intervencije su više bile pod pritiskom iz Sarajeva nego pod pritiscima iz inostranstva. OHR neće riješiti probleme u BiH i međunarodna zajednica mora formulisati nove i drugačije politike koje se ne zasnivaju na bonskim ovlašćenjima već na domaćem dijalogu, inače će se stalno iz krize u krizu stvari gurati pod tepih prisilnim odlukama OHR-a. Ako visoki predstavnik u BiH uđe u poništavanje odluka i zaključaka NSRS nije riješio problem u pravosuđu. Valjda će neko u međunarodnoj zajednici shvatiti da se ništa ne rješava ovakvim dnevnopolitičkim igranjem visokog predstavnika u BiH.
GLAS: Predstavnici RS najavili su istupanje iz institucija BiH ako visoki predstavnik poništi Odluku o referendumu. Kako to komentarišete?
RADOJIČIĆ: To nije bio niti jedan od zaključaka NSRS i čak mislim da je ta priča ubačena sa strane. Parlament u setu zaključaka koji se odnose na stanje o pravosuđu nije nijednom riječju zatražio tako nešto. O tome nije bilo nijednog zvaničnog razgovora.
(GLAS SRPSKE/ds)