FOTO: BLIN

U tom smislu učesnici konferencije „Srbija i BiH – juče, danas, sutra“ dotakli su se u okviru ove diskusije najviše slučajeva Ilije Jurišića, Ejupa Ganića, te posljednjeg najaktuelnijeg slučaja hapšenja Jovana Divjaka, te otvoreno razgovarali o tome kakva je saradnja Tužilaštava Srbije i BiH i koliko su svi ti slučajevi predmet prava, a koliko politike.

Munib Halilović, tužilac Tužilaštva BiH istakao je da su svi slučajevi koji dospiju u Tužilaštvo BiH za njih kao tužitelje pravne, a ne političke prirode, te će se u skladu s tim i donositi sve odluke.

U tom kontekstu je naglasio da pravosuđe BiH nije jednonacionalno, te još ima i predstavnike međunarodne zajednice.

On je istakao da je dio predmeta „Divjak“ upravo ostao neriješen zbog odsustva saradnje sa Tužilaštvom Srbije, bez čije pomoći nije moguće ispitati svjedoke i doći do određenih informacija koje bi stavile tačku na istražne radnje i doprinijele podizanju optužnice.

Govoreći o slučaju „Dobrovoljačka“, Ivan Jovanović, pravni savjetnik za ratne zločine u Misiji OSCE-a u Srbiji, naglasio je kako ne samo da je to pitanje političko, nego dobija i istorijski kontekst i to je ono što opterećuje odnose.

On je objasnio da se taj slučaj tretira kao odbrana srpstva i doživljava se kao veliki zločin nad srpskim narodom, dok sa druge strane u BiH se smatra da se ne može počiniti zločin ukoliko se branite od agresije, što je, prema njegovim riječima pogrešno i pravno i moralno gledajući.

Sarajevska novinarka Dženana Karup-Druško je podcrtala kontekst slučaja „Dobrovoljačka“ objašnjavajući prisutnima činjenice koje se vežu za 2. maj, a koje se ne spominju ni u jednom izvještaju srbijanskih medija, prema kojima je bilo jasno da je tadašnja JNA pokušala okupirati zgradu Predsjedništva, te zauzeti Sarajevo, te se kao takva već tretirala kao okupatorska vojska, navodi se u saopštenju.

U tom kontekstu, kako je istakla, važno je posmatrati ovaj slučaj kao pokušaj srpskog političkog vrha da na njemu dokažu umiješanost vojnog i političkog vrha BiH u taj zločin kako bi se pokušalo dokazati ono što se godinama govori  u Srbiji – da su sve strane jednako učestvovale u zločinima i ubistvima, što nije istina, a Haške presude govore tome u prilog.

Kao jedna od poruka sa ovog panela bila je i paralela da su 16 godina poslije 2. Svjetskog rata – Francuska i Njemačka uveliko bile temelj Evropske unije, što implicira da je krajnje vrijeme da se političari počnu ponašati odgovorno i počnu istinski kreirati atmosferu dobrosusjedskih odnosa, pritom međusobno uvažavajući državni integritet susjedne zemlje, te realizirajući saradnju svih pravosudnih organa, kako bi se na zdravim temeljima gradila budućnost u interesu svih građana i građanki kako Bosne i Hercegovine, tako i Srbije.

U diskusiji su učestvovali i Maja Kapetanović, pravna savjetnica predsjednice Suda BiH, Tanja Tagirov, novinarka sedmičnika Vreme i Nenad Šebek, izvršni direktor Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi.

(BLIN MAGAZIN, tg, sv)