Njemac Oskar Troplovic, koji se nalazio na čelu farmaceutskog tima kompanije "Bajersdorf", 1911. godine stvorio je emulziju "eucerit", koja je odmah postala hit, jer nije imala užegli miris poput sličnih konkurentskih proizvoda. Onda mu je dodao ekstrat pomorandže, lavande, ruže, jorgovana i ljiljana i svoju novu kremu nazvao nivea po latinskoj reči niveus, što znači snježno bijelo.

Novi kozmetički proizvod veoma brzo je postao popularan i danas se prodaje u više od 200 zemalja, a najviše plavih kutijica godišnje proda se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Prošle godine "Bajersdorf" je prodao 100 miliona kutijica nivea kreme. "Svako ima plavu kutijicu kod kuće", izjavila je za AFP An Zavan, direktor markteinga "Bajersdorfa" u Francuskoj.

- To je majka svih brendova, to je nešto što mora da se ima - kaže Žan Vatan-Anguar, ekspert za brendove.

Eksperti navode da nivea krema ima toliko uspjeha iz više razloga, ali da je najvažniji taj što nije skupa u odnosu na kvalitet koji daje.

"Nivea" je, međutim, prošla trnovit put. Tokom nacističke ere, vlasti su proglasile "Bajersdorf" jevrejskom kopmanijom i njeni proizvodi su bili bojkotovani. Poslije Drgog svjetskog rata, saveznici su obustavili donacije, pa je kompanija tek '90. godina prošlog vijeka uspjela da razvije različitu paletu proizvoda.

Ironično, to što je dugo vremena proizvodila isključivo kremu u poznatoj plavoj kutijici, pomoglo joj je da stvori reputaciju svog brenda.

Druga stvar koja je doprinjela njenom dugogodišnjem prisustvu na svjetskom tržištu jeste to što je svoj naziv "nivea" stavila na još 14 različitih proizvoda - od dezodoransa, preko gela za tuširanje do kreme za sunčanje i zadržala dobar kvalitet.

"Nivea" je tako, gradeći postepeno svoj imidž i poštujući konstantan kvalitet, opstala u oštroj konkurenciji. Danas spada među najveće koglomerate na svijetu i proizvodi čitavu lepezu kozmetičkih proizvoda, pa originalna krema u plavoj kutijici sada ima udio od manje od deset procenata prihoda tog brenda.

(Tanjug/ds)