Foto: Vojna baza Bondstil

Odlazak iz baze u blizini Uroševca na Kosovu najavio je krajem marta američki ambasador u Prištini Christopher Dell, a srbijanski vojni teoretičari i analitičari ne isključuju mogućnost da se u taj vojni kompleks usele baš Turci.

Turska bi u okviru velikog povratka na Balkan, prema saznanjima srbijanskih "Vesti" iz diplomatskih izvora, mogla da uđe i u Bondstil, iz koga se Sjedinjene Američke Države povlače. Ovakav scenario, prema riječima, bivšeg komandanta srbijanskih Združenih snaga bezbjednosti na jugu Srbije generala Ninoslava Krstića, ne zvuči kao "prazna priča", a naročito ne nakon američke zvanične najave.

"Nema dileme da Amerikanci idu. U vojnoj bazi je ostalo još stotinak ljudi koji će, koliko znam, otići do kraja godine", kaže Krstić.

Turska je, prema njegovim riječima, američki saveznik, a ta veza je možda i jača nego sa Evropskom Unijom, gdje Turci već godinama pokušavaju da uđu, ali bezuspješno, pa već slove za vječitog kandidata.

"Balkan je očito stalna žrtva interesa velikih sila, i tu sudbinu ni sada neće izbjeći. Ulazak novih stanara sa istoka bio bi loš za Srbiju, a još gori za Kosovo. Širiće se uticaj islama, a time Ankara dobija direktnu teritorijalnu vezu sa Sandžakom preko Kosova, što je put zelene transverzale koja od ove maloazijske države vodi preko Makedonije, Kosova i Srbije sve do Sarajeva", ističe vojni stručnjak.

Ulazak Turske u američku vojnu bazu na Kosovu logičan je i prema mišljenju programskog direktora Međunarodnog instituta za bezbjednost Zorana Dragišića koji smatra da je objašnjenje američkog ambasadora Della da je Bondstil finansijski teret za SAD samo izgovor.

"Priča se da je Balkan ustupak Turskoj zbog neulaska u EU, pa se čuje i da su SAD raspoložene da puste Tursku kao svog najvećeg vojnog saveznika i ostvare kontrolu na ovom dijelu Evrope, a nasuprot EU", otkriva Dragišić kako ova 17. ekonomija na svijetu treba da postane najvažniji privredni, politički i ekonomski faktor na Balkanu.

On kaže da je interes Ankare jasan, ali kako je naveo, i Srbija mora da ima, a nema, isto tako jasnu nacionalnu i državnu strategiju da bi neke svoje interese sprovodila uz pomoć Turske, a neke bez nje.

Bivši direktor srbijanske Vojno bezbjednosne agencije Momir Stojanović takođe ukazuje da je Balkan kompenzacija Turskoj, i to zbog protivljenja Njemačke da ova država uđe u EU. On smatra da je povlačenje SAD iz Bondstila, gdje je u okviru NATO snaga bio i turski kontingent, realnost s približavanjem kraju pregovora Beograda i Prištine.

Ninoslav Krstić je podsjetio da je SAD u svojevrsnom ratu sa islamskim svijetom, a Turska im je saveznik.

"Amerika ih uključuje u ovo područje koje im više nije toliko interesantno. Turski interes povratka je širenje na evropski kontinent, gdje živi dosta Turaka, a prvenstveno u Njemačkoj i Francuskoj. Rusija nema ništa protiv, s obzirom na dobre odnose sa Ankarom, zbog muslimanskog življa u bivšim državama SSSR-a i povremenih problema sa terorizmom koji iz nekih od tih zemalja dolazi", objasnio je Krstić.

"Amerikanci će se dislocirati u baze u Bugarskoj, Rumuniji i Turskoj da bi se približili Bliskom istoku i Kaspijskom basenu. Mislim da odavde neće potpuno otići, već bi nekom mogli da prepuste primat", kaže Stojanović koji ne isključuje mogućnost da to bude Turska.

Bondstil, koji se prostire na 600 hektara i ima više od 250 raznih objekata, Amerikanci su gradili zajedno sa Turskom, a izgradnja je koštala 400 miliona dolara. Srbijanske "Vesti" iz diplomatskih izvora saznaju da bi turski "veliki povratak" trebalo da se desi u jesen 2012. godine, odnosno na stogodišnjicu od njenog protjerivanja sa Balkana 1912. godine.

Momir Stojanović i Zoran Dragišić se slažu da bi jačanje turskog uticaja na Balkanu moglo da se negativno odrazi na Republiku Srpsku. Stojanović prvenstveno izražava bojazan zbog pristrasnosti na štetu Banjaluke i RS.

"Oni dolaze i zbog investicija i privatizacije, ali ne mislim da je jačanje turskog uticaja dobro za naše državne vitalne interese zbog mogućeg uticaja na neka politička rješenja u Sandžaku i BiH, odnosno prema RS", ukazuje Stojanović.

Dragišić kaže da bi Srbija zbog RS morala da što prije sa Hrvatskom koja brine o svojim sunarodnicima u Federaciji BiH da definiše zajednički strateški cilj zbog interesa Srba i Hrvata u BiH.

"Veliko pitanje je RS i moramo dobro da razmislimo. Naravno, o tome treba da razgovaramo sa Vašingtonom, ali i Ankarom, da dobro trgujemo i istrgujemo u korist sunarodnika preko Drine. Kosovo je već zamrznuti konflikt, a bojim se da brzo može da se otvori u RS", upozorava ovaj vojni analitičar i ističe da uticaj Turske na Balkanu Srbija ne može da smanji, ne samo zbog njenog saveznika SAD, već i što je Turska sila čiji je samo jedan grad Istanbul, po stanovništvu više nego duplo veći od Srbije.

Vesti/DEPO PORTAL/a.k.