Masno tkivo postalo je globalna opsesija. No zdravlje nam ne zavisi samo od količine hrane već i vrsti koju unosimo. Hrana koju bi trebali unositi u manjoj mjeri je ona bogata natrijumom, šećerom, zasićenim masnoćama i rafiniranim žitaricama. S druge strane trebali bi češće jesti vlaknima, mineralima i vitaminima bogato povrće i voće, žitarice punog zrna, mliječne proizvode s manjim postotkom masnoće, bijelo meso i plodove mora.
Pogledajte konkretna tri prijedloga koja vam mogu produžiti život:
1. Pazite na sol
Unos soli ne bi smio prelaziti 2.300 mg na dan. A ako ste stariji od 51 godine, imate visoki pritisak, dijabetes ili hroničnu bolest bubrega ne više od 1.500 mg na dan. Uprkos upozorenjima građani mnogih razvijenih zemalja dnevno unose prosječno 3.400 mg na dan. Budite dakle oprezniji sa slanicima, jer previše soli povećava rizik od visokog krvnog pritisak, raka i debljine. Brza hrana je posebno ozloglašena. Primjer: običan hot-dog sadrži 670 miligrama natrija. Još je gori primjer na meniju Burger Kinga, sendvič od piletine Tendercrisp Chicken Sandwich Value Meal (i pomfrit koji ide uz njega) sadrže 2.180 miligrama natrija što je gotovo 95 odsto maksimalnog dnevnog unosa soli. Veća porcija prelazi dopuštenu dnevnu količinu soli.
2. Jedite više ribe
Neka vam cilj bude 250 g ribe nedeljno. Riba i plodovi mora ne sadrže puno kalorija, a bogati su omega-3 masnim kiselinama.
Za razliku od masnog mesa, masna riba može biti korisna za zdravlje. Riba je dakle izvor proteina, dobrih masti, ali i vitamina i minerala.
Jedite više plave ribe, ulovljene u domaćim vodama i imat ćete veće koristi. No imajte na umu da bi zdravstvene koristi ribe mogli sabotirati pržite li ribu u ulju. Naime, loš uticaj ulja poništit će dobro djelovanje ribe. Ribu češće kuhajte, uživajte u supama, a riblje meso poslužite u maslinovom ulju s bijelim lukom i peršunom.
3. Shvatite da sve masti nisu jednako štetne ni korisne
Manje od 10 odsto vaših kalorija treba doći iz zasićenih masti. Smanjite li unos na manje od 7 odsto rizik od kardiovaskularnih bolesti dodatno će se smanjiti. To znači jesti manje od 22 grama zasićenih masti na dan (15 ako vam je cilj 7 odsto). Gdje se nalaze zasićene masti? U crvenom mesu, siru i maslacu. Zato je bolje koristiti ih tek u malim količinama i ne svakodnevno.
Istovremeno pazite na margarin i razne proizvode koji sadrže opasnu vrstu biljnih masti. Naime, ako su biljne to ne garantuje da su i zdravije. Navedeni proizvodi ne sadrže prirodne biljne masti već prerađeni oblik poznat pod imenom hidrogenizirane biljne masti. Ova vrsta masti, po mišljenju mnogih stručnjaka, opasnije je i od zasićenih jer su potonje barem prirodne. Hidrogenizirane masti često koriste slastičari u kolačima jer su im jeftinije, a zbog istog razloga u njima se po restoranima peče hrana poput krompira i mesa. Riječ je o kockama masti koje se ubace u fritezu.
U biljnim uljima i žitaricama nalaze se Omega-6 masne kiseline. Sjemenke lana i orasi izvor su boljih masnoća, omega-3 grupe. Dakako najvažnije omega-3 masnoće nalazimo u plavoj ribi i mesu životinja koje prirodno pasu travu. Hrane li se životinje koncentratima od žita i soje, u njihovom mesu prevladava omega-6 koje se povezuju s većim brojem upalnih procesa.
(Net.hr/ds)