- Ljudska vrsta ne može da živi bez heroja, mučenika i svetaca - rekao je svojevremeno Sabato, intelektualac poznat kao neumorni aktivista za pravdu i ljudska prava.

Sabato, koji se školovao za ljekara prije nego je postao pisac, napisao je tri romana - "Tunel" 1948. godine, "O herojima i grobljima" 1961. godine i "Abadon: Istrebljivač" 1974. godine.

Nakon zloglasne vojne uprave u Argentini koja je trajala od 1976. do 1983. godine Sabato je izabran da predsjedava Nacionalnom komisijom o nestalima, koja je istraživala sudbinu desetina hiljada Argentinaca, koji su nestali u vojnim zatvorima gdje su mučeni i ubijani.

Komisija je sastavila izvještaj na oko 50 000 strana sa jezivim svjedočenjima o otmicama, mučenju i silovanju bilo koga ko je pokazao i najmanje simpatije prema ljevičarskim gerilcima.

Rezultati njihove istrage i preporuke da vojnicima "Prljavog rata" treba da se sudi i da se kazne objavljeni su 1984. godine u knjizi "Nikad više".
Samom Sabatu nije odgovaralo što je u centru pažnje i što su ga omladina i argentinski studenti gledali kao idola.

Obožavan od strane političke ljevice Sabato, ipak, nikad nije prihvatio partijsku funkciju.

- Ja ne pripadam nijednoj partiji, ja samo podržavam ono što smatram da je dobro za ovu bolešljivu zemlju i osuđujem sve ča sime se ne slažem, svu prljavštinu, korupciju i dvoličnost - rekao je on.

On se priklonio nadrealizmu, a odbacio nauku u korist pisanja.

Njegov prvi roman "Tunel", koji je pozdravljen kao klasik egzistencijalizma, donio mu je pristalice i pobornike kao što su Tomas Man i Alber Kami.

(SRNA/dg)