DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE USTAŠKOG GENOCIDA

Služenje parastosa i pomena nastradalima u Donjoj Gradini

Arhiva 30.04.11, 14:32h

Služenjem parastosa i pomena u Spomen-području Donja Gradina sutra će biti obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, javlja SRNA.

Donja Gradina, FOTO: Memorijal Donja GradinaFOTO: MEMORIJAL Donja Gradina

Obilježavanje 66. godišnjice stradanja žrtava ustaškog genocida u jasenovačkom logoru Donja Gradina počeće služenjem svete arhijerejske liturgije u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici u 8 časova i 30 minuta.

Prema protokolu, okupljanje posjetilaca komemorativnog skupa u Spomen-području Donja Gradina predviđeno je od 11 časova, a u 11 časova i 30 minuta biće položeno cvijeće i upaljene svijeće u pomen nevino stradalim na grobnom polju "Topole".

Parastos i pomen sa pravoslavnom, jevrejskom i romskom molitvom počeće u 12 časova na grobnom polju "Hrastovi", a pola sata kasnije predviđeno je obraćanje zvaničnika.

Parastosu i pomenu u Donjoj Gradini prisustvovaće najviši zvaničnici Republike Srpske, brojne međunarodne i domaće delegacije, preživjeli logoraši, potomci žrtava Jasenovca, predstavnici vjerskih, političkih, kulturnih i drugih instutucija i organizacija iz RS i okruženja.

Dolazak u Donju Gradinu povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac potvrdili su predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić, a očekuje se i prisustvo predsjednika RS Milorada Dodika.

Parastosu i pomenu u Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice prisustvovaće i delegacija sa Kosova i Metohije, u čijem sastavu će biti predsjednik opštine Kosovska Mitrovica Krstimir Pantić, predsjednik opštine Orahovac Marijan Šarić, veterani Fudbalskog kluba "Trepča" iz Kosovske Mitrovice.

Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora "Jasenovac", koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske.

Prema istraživanjima stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u ovom logoru je ubijeno oko 800.000 djece, žena i staraca.

Među stradalima je bilo najviše Srba, Jevreja i Roma. Prema načinu ubijanja, jasenovački logor smatra se najmonstruoznijim stratištem koje je tada postojalo u svijetu, a koji je osnovala i njime upravljala NDH.

(SRNA, BLIN, sv)