Dodaje da se 150.000 nezaposlenih i manipulacije nekih poslodavaca u RS odražava direktno na poziciju radnika koji rade.

- Ako radnik neće da radi za 200 KM, ako neće da radi prekovremeno, ako traži godišnji odmor, neki poslodavci im prijete otkazom, jer mogu da nađu nekog sa Zavoda za zapošljavnje ko će pristati da radi za mnogo manje novca i da trpi razne vrste mobinga. Naravno da je sve to razlog što radnici strahuju za svoja radna mjesta. Često trpe stvari koje bi inače trebalo kažnjavati da bi sačuvali svoje radno mjesto i mogućnost da zarade svoju platu - ističe Mišićeva i poručuje da je 150.000 nezaposlenih najveći problem RS.

NN: Kako će ove godine Prvi maj - Međunarodni praznik rada, obilježiti Savez sindikata RS?

MIŠIĆ: Savez sindikata RS, to znači 15 granskih sindikata koji su članovi Saveza, Praznik rada neće obilježavati na način kako se to nekada radilo u nekim dobrim vremenima, kada je bilo razloga za to. Ovaj Prvi maj organi Saveza sindikata će uputiti zahtjeve svojim socijalnim partnerima, prije svega Vladi RS i Uniji udruženja poslodavaca, koji se odnose na potrebu hitnog djelovanja u zaštiti i provođenju elemantarnih radničkih prava.

NN: Kakav je danas položaj radnika u RS, odnosno koliko se u RS poštuje Zakon o radu koji garantuje minimalna radnička prava?

MIŠIĆ: Savez sindikata RS je zajedno sa granskim sindikatima uradio mnogo na donošenju novih i predlaganju boljih zakonskih rješenja, zatim potpisivanju kolektivnih ugovora, utvrđivanju, odnosno povećanju najniže plate. To je ono što je Sindikat mogao da uradi. Međutim, i pored toga što imamo relativno dobre zakone, relativno dobro definisana prava radnika, prilično usklađena sa konvencijama Međunarodne organizacije rada i evropskim standardima, gorući problemi ne samo u RS, nego i u svim zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije, jeste neprovođenje, odnosno kršenje Zakona o radu od strane jednog broja poslodavaca.

NN: Nedavno ste zatražili da nadležne institucije tačno utvrde u koliko preduzeća ne isplaćuju plate i doprinose? Kako se uopšte izboriti sa nesavjesnim poslodavcima?

MIŠIĆ: Mi nemamo iluzije da sve može biti idealno, ali elementarna prava se moraju poštovati. Dakle, ako radnik radi, za svoj rad mora dobiti platu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, moraju mu biti uplaćeni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Ako to ne uradi poslodavac, onda ga mora sankcionisati onaj ko je zadužan za to se u državi poštuju zakoni, Ustav i kolektivni ugovori, a to je Vlada. Znači mora se mijenjati nešto u radu kontrolnih organa, inače mislim da svaka priča o preventivnom djelovanju gubi smisao. Naše iskustvo ukazuje da se samo represivnim mjerama može postići neki rezultat. Bez podvlačenja crte i adresiranja odgovornosti svakome kome ta odgovornost pripada mi ćemo i dalje da upiremo prstom, da pričamo, da štrajkujemo, ali rezultati će izostati.

NN: Kakva je saradnja Sindikata sa Vladom RS?

MIŠIĆ: Postoji saradnja između Vlade RS i Sindikata, to ne možemo negirati, ali čini mi se da ta saradnja ne donosi očekivani rezultat, bilo od strane Vlade, bilo od strane poslodavaca ili Sindikata. Znači mora se oštrije djelovati, moraju se sankcionisati oni koji ne poštuju zakon. Nažalost, ova godina će ostati zapamćena po šamarima i prijetnjama koje su sindikalni lideri dobili, kao i po istjerivanjima i otkazima upravo onih koji se bore za radnička prava, što dodatno unosi nemir i strah kod svih nas koji se bavimo ovim poslom.

NN: Koji su prioriteti sindikata RS u borbi za radnička prava?

MIŠIĆ: Svaki granski sindikat ima svoje politike i svoje prioritete i naravno da se ti prioriteti razlikuju od grane do grane. Što se tiče Saveza sindikata, koji se bavi globalnim pitanjima, prije svega određenim zakonskim rješenjima, jedan od prioriteta je borba za 40 godina radnog staža, što znači punu penziju kod donošenja Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Drugi prioritet je zahjev koji ćemo Prvog maja uputiti našim socijalnim partnerima, a to je da neisplaćivanje doprinosa i plata po zakonu bude definisano kao krivično djelo. Takođe ćemo u narednom periodu insistirati i na donošenju zakona o zabrani mobinga.

(NEZAVISNE NOVINE/ds)