Piše: Mišo VIDOVIĆ

'Bolje danas aktivan nego sutra radioaktivan!', poručili su ovo nedavno aktivisti Centra za životnu sredinu obilježavajući 25. godišnjicu od nuklearne katastrofe u Černobilu. U svojoj nakani da ukažu na opasnosti koje prijete od nuklearne energije i pozovu sve zemlje u regionu da odustanu od ulaganja u ovaj vid energije, mlade banjalučke aktiviste, nije spriječila ni činjenica da su prigodnim performansom u Gospodskoj ulici iznenadili organe javnog reda i mira!?

(Ne)obavještenost policajaca o ovoj akciji rezultirala je legitimisanjem pojedinih aktivista, što nije uticalo da članovi Centra za životnu sredinu do kraja odrade svoj program koji je  naišao na odobravanje građana.

Istina, neki od njih nisu se odmah sjetili da je 26.aprila 1986. 'pukla' nuklearka u Černobilu, a posljedice ove katastrofe, i danas nakon 25 godina osjećaju ljudi ne samo u Černobilu, nego i širom bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i ostatka svijeta.

Prije dvadeset pet godina svaka iole ozbiljnija novina (printani medij kako bi se to danas kazalo) na prostoru bivše nam države, koja je držala do svog digniteta bavila se i tražila odgovore na ovakva  pitanja: Da li se može ponoviti Černobil? Prijeti li nam nova ekološka katastrofa? Kakav nam je kvalitet hrane i vode nakon Černobila? Povećava li se stepen radijacije i na našim prostorima?

Iako je teško utvrditi koliko je novinskog papira, štamparske boje, ali i televizijskih i radijskih minuta, pa i sati, potrošeno na utvrđivanje činjeničnih posljedica katastrofe u Černobilu, ljudi su i mimo toga sve više pažnje počeli posvećivati razvijanju ekološke svijesti!

Ako sjećanje ne vara (može se provjetiti i u novinski arhivama) u  osnovnim  i srednjim školama, ali i na fakultetima, formiraju se  tzv. ekološke  sekcije, svojevrsna preteča onoga što se sada zove nevladin sektor. Takođe, u početku stidljivo, a kasnije sve otvorenije u bastionima tadašnje ideološke vlasti (Savezu komunista, Socijalističkom savezu radnog naroda, Savezu socijalističke omladine) kooptiraju se  teme o zaštiti životne okoline i razvijanju ekološke svijesti, pa i problema koji se dogodio u Černobilu.

Iako su nas aktivisti Centra za životnu sredinu , 26. aprila ove godine podsjetili na Černobil, te još jednom upozorili da ne tražimo belaja, među Banjalučanima se tog dana moglo čuti da je 'radijacija daleko od nas'.

Ovakve (polu)ozbiljne opaske ili su proizvod neznanja ili potrebe da se problem skloni iz vlastitog dvorišta. Ipak, ne treba zaboraviti, kao što neko primjeti, 'da nam je Krško ipak bliže nego što mislimo da je daleko', a da su Banjalučani, godinama, ma kako to grubo i surovo zvučalo za naše uši, uredno dobijali svoju porciju radijacije.

Svojevremeno na području grada bilo je 35 gromobrana sa ugrađenim radioaktivnim izvorom, a prema onome što su nedavno objavili mediji, danas su u funkciji svega četiri. Ne treba posebno isticati, a što potvrđuju i navodi stručnjaka, da gromobrani sa radioaktivnim izvorom štetno utiču na zdravlje ljudi.

Za očekivati je da i ovi 'gromobrančići' budu uklonjeni... I za kraj jedno podsjećanje.

"...Ako ste bar jedanput sjeli na ogradu 'parkića' mogli ste preko na 'Zenitu' upratiti neku pravu, koja igrom slučaja liči gromobran. Da, to je gromobran! Radioaktivni, pa više nema svrhe da izbjegavate to mjesto. Vi ste odavno ozračeni?!

Trenutno u gradu egzistira oko (28)! ovih naprava, pa pučanstvu možemo poručiti da izbjegavaju prostor oko već pomenutog 'Zenita', te SO, Pozorišta, SDK-a, Doma kulture, hotela 'Bosne', a onima koji stanuju u naseljima Ante Jakića, ulicama Vojina Voje Mitrova i Beogradskoj, neka je Bog na pomoći... Znamo, i to da oni štite od udara groma, tačnije od električne varnice koja je produkt atmosferskih (ne)prilika, ali takođe znamo da je većini ovih gromobrama istekao rok trajanja, te da su mnogi od njih i tehnički sumnjivog kvaliteta.

Prema tome, da li da ih skidamo ili da pustimo mašti na volju, pa da od njih zamišljamo da su u najmanju ruku neke futurističke skulpture..." (Iz teksta 'Šta sa banjalučkim radioaktivnim  gromobranima', objavljenim u omladinskom magazinu 'Prelom', broj sedam, juni-juli 1989. godine).

(BLIN MAGAZIN)