Dokumente o šestorici Alžiraca prvi je objavio britanski "Telegraph", koji je partner Wikileaksu u ovom projektu.

Bez informacija

Radna grupa za Gvantanamo iz američkog ministarstva odbrane sačinila je dokumente na osnovu kojih je, bez ikakve validne presude ili optužnice, godinama zadržavala osobe u strogom vojnom zatvoru.

Prema sadržaju fajlova o šestorici Alžiraca, od kojih trojica imaju validno bh. državljanstvo, američke vlasti na sve načine su pokušavale "operativnim izvorima" i čestim isljeđivanjem povezati ih s terorizmom i terorističkim aktivnostima. Naknadno su sve te optužbe pale pred američkim pravosuđem, pa su petorica prije dvije godine puštena na slobodu.

U najvećem dijelu dosjea o Budeli Hadžu, Muhamedu Nešli, Mustafi Ait Idru, Sabiru Lahmaru i Bumedinu Lahdaru koriste se iste inkriminacije i navodi da su bili osumnjičeni za planiranje napada na Ambasadu SAD u Sarajevu. Potvrđuje se da su ih bh. vlasti oslobodile svih optužbi za to i čak u jednom dijelu američke vojne vlasti konstatiraju da "nikakvih daljnjih informacija o zavjeri nemaju".

Uprkos tome, dosjei su prepuni tvrdnji da se radilo o organiziranoj grupi, pa je svaki od Alžiraca pojedinačno, na različite načine, povezivan s terorističkim aktivnostima, iako su svi radili u humanitarnim organizacijama. Optužbe za međusobne kontakte i posjedovanje telefonskih brojeva ponavljaju se u svim dosjeima.

S obzirom na to da je većina od njih šest putovala, uglavnom tražeći zaposlenje u humanitarnim organizacijama, to im se stavlja na teret kao dokaz o prijetećim aktivnostima. Većina je posljednji put saslušana tokom 2008. godine, a tretirani su više kao "dobar izvor obavještajnih informacija" nego kao stvarna prijetnja. Čak se u slučaju Lahmara eksplicitno navodi da "dosje o zatvoreniku ne precizira zašto je on prebačen u Gvantanamo".

Negirali optužbe

Prema navodima iz dokumenata, sva šestorica bila su, uglavnom, "primjerni zatvorenici bez neprijateljskog odnosa", ali su negirali bilo kakve veze s terorističkim aktivnostima, organizacijama ili pojedincima te da su bili pripadnici Armije RBiH. Kod svih se ponavlja tvrdnja da je kod Bensajaha Belkacema nađen broj telefona Mensuda Sušića, bravara iz Američke ambasade u Sarajevu, inače punca Sabira Lahmara.

Uhapšeni na izričit zahtjev SAD

Prema jednom od dokumenata o članovima "alžirske grupe", bh. vlasti, odnosno MUP Federacije BiH uhapsio je i predao šest osoba na izričit zahtjev SAD.  Navodi se da je "obavještajni izvor SAD dao informaciju o planiranju napada" te da su osobe uhapšene zbog obaveze na saradnju koju je prihvatila BiH.

Potvore na ugledne profesore iz Travnika

U dijelu dosjea o Mustafi Ait Idru spominju se i ugledni travnički učenjaci Ahmed i Zuhdija Adilović. Iznose se neutemeljeni navodi da su oni dio mreže koja je planirala napade na snage NATO-a na Kosovu.

Profesor tefsira i ahlaka Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku Ahmed ef. Adilović šokiran je navodima iz dokumenata američkog ministarstva odbrane o tome da on i njegov brat, inače dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici prof. dr. Zuhdija Adilović, imaju veze sa svjetskim terorizmom.

- Ja nemam nikakve veze s tim. Inače, ja i moj brat Zuhdija naučavamo da je islam protiv terorizma, jer terorizmom se nikakvo dobro ne postiže - kazao je Ahmed ef. Adilović .

Ja sam smetao Americi!

Dosje o Lahdaru Bumedinu spominje i uglednog sarajevskog advokata Fahriju Karkina. U dijelu u kojem se obrazlaže zadržavanje zatvorenika u Gvantanamu precizira se da je "nakon dolaska u Gvantanamo zastupanje zatvorenika preuzeo bosanski advokat Fahrija Karkin". Za Karkina se izvještava da je "blisko vezan s ekstremističkim grupama i poznatim kriminalcima".

Komentirajući te navode, Karkin je rekao da je on taj koji je smetao Americi. Negira da je članove tzv. alžirske grupe počeo zastupati nakon što su oni isporučeni u Gvantanamo. Sve navode iz američkih dokumenata smatra neozbiljnim i budalaštinama, jer se izvrću činjenice.

- Ja sam "alžirsku grupu" zastupao od samog početka. Ja sam taj koji sam otkrio da ne postoji nikakav tajni snimak razgovora članova ove grupe, a koji je bio razlog da njima bude određen pritvor. Poznate su moje fotografije kada sam pokušavao spriječiti nezakonitu ekstradiciju u Gvantanamo. Uspio sam isposlovati privremenu mjeru Doma za ljudska prava kojom se zabranjuje njihovo izručenje. Osigurao sam i novčanu naknadu za sve. To je razlog zašto sam tako opisan u američkim dokumentima. - kazao je Karkin.

Ako braniš potencijalne teroriste, dodaje Karkin, za Ameriku si terorista, a ako braniš kriminalca, onda si i kriminalac.

Avaza/DEPO PORTAL/a.k.