Objavljen je dokument od 28. aprila 2008. godine koji je sačinilo američko ministarstvo odbrane, odnosno Radna grupa za Gvantanamo, koja je procjenjivala status svih zatvorenika.
Kršenje zakona
Povjerljive fajlove američkih vlasti Wikileaks je počeo objavljivati od nedjelje, a do sada je od ukupno 779 dosjea o svim zatvorenicima iz zloglasnog vojnog zatvora u kojem se ne primjenjuju američki zakoni, objavljeno njih 127 i svakog dana se dodaju novi. Među njima je dokument o Bensajahu, kojeg su američke vojne vlasti ocijenile visokorizičnim te ga odlučile zadržati u Gvantanamu više od devet godina.
On je zajedno sa još pet osoba u februaru 2002. iz BiH izručen SAD, pod sumnjom da je dio terorističke mreže. No, sud u BiH takve optužbe je odbacio, ali vlasti BiH su "alžirsku šestorku" ipak izručile SAD kršeći vlastite i međunarodne zakone.
To se konstatira i u objavljenom dosjeu iz Gvantanama. Prema procjeni koju je potpisao admiral Mark Bazbi (Buzby), svih šest osoba oslobođeno je optužbi u BiH još 2002., ali su one, kako kaže, ipak "uhvaćene" 21. februara 2002.
Dosje spominje i navodnu "izjavu Vrhovnog suda Federacije BiH da je grupa od šest ljudi pripremala napada na osoblje i zgradu Američke ambasade". No, u daljnjem tekstu ipak se priznaje da su oni oslobođeni svih optužbi od bh. pravosuđa.
Bensajaha u dosjeu, koji obiluje navodima "obavještajnih izvora" te izjavama zaštićenih, neimenovanih izvora, optužuju da je održavao veze s više ekstremističkih grupa te ga zbog toga proglašavaju "neprijateljskim borcem".
Do u sitne detalje navode se brojevi telefona koji su navodno pronađeni u njegovom stanu u Zenici ili na "ceduljama iz njegovih džepova". Spominju se njegova "priznanja" da je imao brojeve telefona i mobitela ostalih osoba iz "alžirske grupe" te brojeve nekih od navodnih članova El-Kaide. Tvrdi se da je primao novac i održavao telefonske veze s pojedincima iz organizacija koje su povezane s terorističkim mrežama.
Test na poligrafu
- Zatvorenik je imao broj telefona bosanskog bravara koji je uposlen u Ambasadi SAD. Kasnijim provjerama utvrđeno je da se radi o puncu Sabera Lahmara (također bivšeg zatvorenika iz Gvantanama, op. a.) - navodi se u dijelu dosjea uz napomenu da je saslušan i bravar, koji "nije prošao test na poligrafu".
Mnogi navodi kasnije su se, i to se ističe u dokumentu, pokazali netačnim i nepotvrđenim, ali to nije spriječilo američke vlasti da Bensajaha ocijene kao prijetnju, pozivajući se, između ostalog, i na "dokumente bosanske vlade", koja se često naziva i "bosansko-muslimanskom vladom".
Nema detalja o načinu izručenja
Detalja o načinu i osobama koje su izručile osobe američkim vlastima nema u objavljenom dokumentu. U određenim dijelovima spominju se Federalna uprava policije i pojedine humanitarne organizacije.
Tvrdi se da je Bensajah posjedovao prsten te nekoliko pasoša, knjiga i kaseta, ali napominje da oni "nisu nađeni kod zatvorenika, već se pretpostavlja da ih je imao kod sebe prilikom hapšenja".
Avaz/DEPO PORTAL/a.k.