Govoreći o temi "Budućnost Suda i Tužilaštva BiH - Procesuiranje ratnih zločina i organiziranog kriminala", predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin odbacili su sve neargumentirane napade i zlonamjerne pokušaje podrivanja rada ovih institucija.

Po njihovim riječima, državne pravosudne institucije nisu ustanovljene da bi se nekome dopadale, ili ne, nego su tu da vrše zakonom definirane funkcije, te doprinesu pozitivnim procesima u BiH.

I Barašin i Kreso potcrtali su riješenost da rad državnog tužilaštva i suda ubuduće učine još efikasnijim, dovodeći to u vezu s obavezom realiziranja državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, ali i procesuiranja svih drugih oblika kriminaliteta, uz opasku da niko ne može biti iznad zakona.

Osudili su sve aktivnosti koje su u sferi dnevne politike, a kojima se pokušava dovesti u pitanje legitimitet spomenutih pravosudnih institucija.

U tom kontekstu, rečeno je da zaključci NSRS-a u vezi sa Sudom i Tužiteljstvom BiH ne mogu ni na koji način uticati na njihov ustavom i zakonom definisani status.

Analitičar Vijeća za demokratizaciju politika Kurt Bassuener izjavio je da zaključci NSRS-a predstavljaju antidejtonski potez te da je on uslijedio zbog svojevrsnog povlačenja međunarodne zajednice iz situacije u BiH.

Bassuener smatra da međunarodna zajednica u ovoj situaciji mora nedvosmisleno stati iza BiH i njenog teritorijalnog integriteta, te da bi na tom planu bilo neophodno američko liderstvo.

"Ovo što se dešava jeste neligitimno i Republika Srpska nema legitimitet da pokreće pitanje referenduma kada se radi o Sudu i Tužiteljstvu BiH", kazao je Bassuener.

Ustavnopravni aspekt postojanja Suda i Tužilaštvu BiH elaborirao je potpredsjednik Ustavnog suda FBiH i ad hoc sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, podsjećajući da se Ustavni sud BiH u više navrata očitovao o ustavnosti zakona o državnom sudu i tužiteljstvu i utvrdio da su oni doneseni u skladu s Ustavom.