Pejanović je bio jedan od uvodničara na sjednici Savjeta za razvoj SDP-a BiH na kojoj je razgovarano o temi Demokratska konsolidacija i problemi funkcioniranja Parlamentarne skupštine BiH u postdejtonskom periodu.

Kazao je da su sve zemlje postsocijalističke tranzicije prošle ili dijelom prolaze kroz političku tranziciju. U toj tranziciji je osnažen parlament kao centar odlučivanja, donošenja, prije svega, zakona i politika koje su omogućile i ukupnu tranziciju, ali i integraciju tih zemalja u EU. Neke od tih zemalja su već članice kao što je Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Slovenija, a neke su se približile kao što je Republika Hrvatska.

Pejanović ističe da su u tim zemljama parlamenti vrlo aktivni, uspješni u donošenju zakona, vrlo je uspješan tok odlučivanja i nadmetanje između parlamentarne većine i opozicije u traženju najboljih rješenja. Zapravo, dodao je, konsolidirala se u tim zemljama parlamentarna demokratija tako što uspješno funkcioniše parlamentarna većina i naspram nje opozicija.

U BiH je, po njegovim riječima, nešto drugo. To je također zemlja postsocijalističke tranzicije, ali i zemlja postratne obnove i zemlja u kojoj se tek uspostavlja parlamentarna demokratija.

„Ona je još krhka. To najviše pokazuje činjenica da u svim mandatima, uključujući i posljednji od 2006. do 2010. nije postojala parlamentarna većina sastavljena na koalicionom političkom programu, nego parlamentarna većina izvedena na partnerstvu. To znači da nije bilo konsenzusa između stranaka koje čine parlamentarnu većinu i zbog toga, recimo, u posljednjem mandatu PSBiH samo je donesena jedna trećina planiranih zakona, neki čekaju više od dvije godine da budu doneseni, a od njih ovisi dalji tok integracija u EU“, kazao je Pejanović.

Potpredsjednik SDP-a BiH i poslanik u državnom parlamentu Denis Bećirović smatra da je potrebno, za početak, promijeniti imidž Parlamentarne skupštine BiH u cjelini. Nju, kazao je, treba zaista predstaviti kao najviši organ zakonodavne i ustavotvorne vlasti u BiH koji će biti prepoznatljiv po socijalnoj odgovornosti, po redu, disciplini i po mnogo većem aktivitetu nego što je to do sada bio slučaj.

„Bilo bi dobro da svi relevantni politički subjekti unutar PSBiH shvate da moramo ubrzati naš evroatlantski put. U tom smislu, bilo bi dobro da BiH ima jednu evropsku klauzulu tako da u Parlamentu nemamo mogućnost blokade evropskih zakona koji su od interesa za oba entiteta i za sva tri naroda i sve građane u BiH“, kazao je Bećirović.

Po njegovim riječima, jako je važno da shvatimo da su postojeće blokade u radu PSBiH neodržive.

„Sama činjenica da je do sada oboreno 156 zakona isključivo radi entitetskog glasanja, a da su samo četiri zakona oborena radi takozvanog vitalnog nacionalnog interesa govori da je došlo do grube zlupotrebe entitetskog glasanja što je potpuno suprotno i slovu i duhu Dejtonskog sporazuma“, kazao je Bećirović.

Zastupnica u Parlamentu FBiH u prošlom sazivu Danijela Martinović je, govoreći o radu tog tijela, kazala da je bilo dosta problema koji su se odnosili na nekoordiniranost rada, ponekad i nemogućnost uspostavljanja adekvatne koordinacije između Vlade i Parlamenta kao i problema same procedure donošenja pojedinih zakona i pravnih akata u Parlamentu FBiH.

(FENA/md)